• Marketing
  • Kontakt
  • Impresum
  • Politika privatnosti
  • Uslovi korišćenja
|
Субота, 12. септембар 2026.
  • Uloguj se
SRPSKI UGAO
  • Naslovna
  • Dijaspora
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Italija
    • Nemačka
    • Švajcarska
    • Švedska
    • Španija
    • Kanada-SAD
    • UAE
  • Evropska politika
  • Privreda
  • Oštar ugao
  • Tup ugao
  • Istraži Srbiju
  • Aktuelno
  • Istorija
  • Kultura
  • Sport
  • Expo 2027
  • Pravoslavlje
  • Magazin
  • Povratnici
  • sr SR
    • cs CS
    • en EN
    • fr FR
    • de DE
    • hu HU
    • it IT
    • ru RU
    • sr SR
    • es ES
    • sv SV
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Naslovna
  • Dijaspora
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Italija
    • Nemačka
    • Švajcarska
    • Švedska
    • Španija
    • Kanada-SAD
    • UAE
  • Evropska politika
  • Privreda
  • Oštar ugao
  • Tup ugao
  • Istraži Srbiju
  • Aktuelno
  • Istorija
  • Kultura
  • Sport
  • Expo 2027
  • Pravoslavlje
  • Magazin
  • Povratnici
  • sr SR
    • cs CS
    • en EN
    • fr FR
    • de DE
    • hu HU
    • it IT
    • ru RU
    • sr SR
    • es ES
    • sv SV
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
SRPSKI UGAO
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Naslovna
  • Dijaspora
  • Evropska politika
  • Privreda
  • Oštar ugao
  • Tup ugao
  • Istraži Srbiju
  • Aktuelno
  • Istorija
  • Kultura
  • Sport
  • Expo 2027
  • Pravoslavlje
  • Magazin
  • Povratnici
Naslovna Kultura

Simo Matavulj: Pisac koji je ljudske slabosti pretočio u književna dela

Srpski ugao Srpski ugao
12.09.2026
u Kultura
0 0
A A
0
Simo Matavulj: Pisac koji je ljudske slabosti pretočio u književna dela

FOTO: Printscrin

Šibenik je na današnji dan, 12. septembra 1852. godine, dobio jednog od budućih velikana srpske književnosti – Simu Matavulja, rođenog u trgovačkoj porodici Stevana i Simeune Matavulj. Primorsko podneblje, susret različitih jezika i surova svakodnevica Dalmacije ostavili su dubok trag u njegovom književnom izrazu.

Osnovnu školu pohađao je na italijanskom i srpskom jeziku. Posle očeve smrti majka ga je poslala stricu Serafimu, igumanu manastira Krupe. Četiri godine provedene u manastiru približile su mu običaje, govor i ljudske slabosti, koje je kasnije majstorski prikazao u romanu „Bakonja fra Brne“.

Učiteljsku školu završio je 1871. u Zadru. Radio je po dalmatinskim selima, bio sekretar Ilije Jankovića u Islamu Grčkom, a potom predavao italijanski jezik u pomorskoj školi u Herceg Novom. Zbog učešća u ustaničkim zbivanjima tokom sedamdesetih godina 19. veka austrijske vlasti su ga proterale.

Od 1881. živeo je u Crnoj Gori, gde je predavao i uređivao „Glas Crnogorca“. Crnogorske đake pratio je u Milano i Pariz, gde se upoznao sa savremenom francuskom književnošću. Krajem osamdesetih godina prešao je u Zaječar, a zatim u Beograd, gde je radio kao gimnazijski profesor i službenik presbiroa Ministarstva inostranih dela.

Za redovnog člana Srpske kraljevske akademije izabran je 1904. godine, a ostao je upamćen i kao prvi predsednik Udruženja književnika Srbije. Preminuo je iznenada 20. februara 1908. usled moždanog udara, ispred Narodnog pozorišta u Beogradu.

Romanima „Bakonja fra Brne“ i „Uskok“, pripovetkama „Pilipenda“ i „Povareta“ i zbirkom „Iz primorskog života“, Matavulj je obogatio srpski realizam mediteranskim temperamentom, britkim humorom i raskošnim narodnim jezikom. Njegova dela povezuju primorje, planinu i prestonicu, ostajući trajno svedočanstvo ljudi, običaja i vremena kroz koje je prolazio.

Piše: Stefan Bogdanović

Napomena o autorskim pravima:

Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta srpskiugao.rs bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.

Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.
PošaljiPodeliTweetPodeliPodeli
Predhodna vest

Paracetamol u trudnoći: Nova studija donosi nalaze koji će privući pažnju budućih majki

Sledeća vest

Ne zaboravi: Srbi iza žice austrougarske, vojnici i civili umirali daleko od svojih domova

Sledeća vest
Ne zaboravi: Srbi iza žice austrougarske, vojnici i civili umirali daleko od svojih domova

Ne zaboravi: Srbi iza žice austrougarske, vojnici i civili umirali daleko od svojih domova

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Čovek samCaptcha


IZABERI JEZIK

Srpski Ugao je vaš pouzdan izvor informacija o najvažnijim društvenim kretanjima, političkim dešavanjima i kulturnim događajima na lokalnom i nacionalnom nivou.

KATEGORIJE

  • Aktuelno
  • Dijaspora
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Italija
    • Kanada-SAD
    • Mađarska
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • Švedska
    • UAE
  • Evropska politika
  • Expo 2027
  • Iran
  • Istorija
  • Istraži Srbiju
  • Kolumna
  • Kultura
    • Kultura u dijaspori
  • Magazin
  • Oštar ugao
  • Povratnici
  • Pravoslavlje
  • Privreda
  • Region
  • Sport
  • Svet
  • Tup ugao

APP SRPKI UGAO

IZABERI JEZIK

PRESLOVLJAVANJE

|
  • Marketing
  • Kontakt
  • Impresum
  • Politika privatnosti
  • Uslovi korišćenja

© 2025 Српски угао - Design by Public Eye doo.

Добродошли назад!

Пријавите се на свој налог испод

Заборављена лозинка?

Преузмите своју лозинку

Молимо вас да унесете своје корисничко име или адресу е-поште да бисте ресетовали лозинку.

Пријавите се

Додај нову плејлисту

Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Impresum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Naslovna
  • Politika privatnosti
  • support
  • Uslovi korišćenja

© 2025 Српски угао - Design by Public Eye doo.