Danas pamtimo Dobricu Ćosića, književnika koji je preminuo na današnji dan – 18. maja 2014. godine. Ušao je u srpsku književnost 1951. romanom Daleko je Sunce, gde je kroz iskustvo drugog svetskog rata naslikao moralnu i psihološku krizu čoveka u vihoru vremena. Već tada se ocrtavao kao pisac koji ne beži od dubine, već je traži unutar ljudske patnje i odluke.
U Korenima (1954) otkrio je srpsko selo krajem 19. veka – patrijarhalni raskol, mentalitet seljaka, začetke previranja. Sa Deobama (1961) vratio se Drugom svetskom ratu, ali na nov način: deoba naroda na partizane i četnike postala je duboka drama. Roman je doneo smelu kompoziciju, moć unutrašnjeg monologa, glas naroda, raznovrsnost stila i slojevit jezik– prava književna inovacija tog vremena.
Zatim je usledila Bajka, roman-parabola, a potom epopeja Vreme smrti (1972–1979), tetralogija o Prvom svetskom ratu. Nastavljajući sagu porodice Katić iz Prerova, Ćosić je ispisao golgotu Srbije – široku sliku vremena, događaja i ljudskih sudbina. Vreme zla – trilogija Grešnik, Otpadnik, Vernik i Vreme vlasti zaokružili su ovu veliku povest o Srbiji, njenim porodicama i pojedincima kroz vekove.
U Piščevih zapisima, šest knjiga (2001–2008), otvorio je dnevničku formu, preplavljenu filozofskim, istorijskim i kolektivno-psihološkim razmišljanjima, jezikom koji je istovremeno književni i duboko lični. Njegov zavičaj – Velika Drenova i moravski kraj – ispunjavao je sve: toponimi, motivi, seljački mentalitet.
Na Ćosića su najjače uticali ruski klasici, pre svega Dostojevski, ali i Stendal, Fokner, Haksli i Oskar Davičo. Kao slobodan umetnik od 1951. godine proučavao modernu prozu i misao, gradeći delo koje je postalo saga srpskog bića.
Za Korene i Deobe dobio je NIN-ovu nagradu, a njegova dela su prevedena na desetine jezika. Ostao je književnik koji je zemlju video kao živo biće, a reč – kao odgovornost prema lepoti i patnji svoga naroda. U njegovim romanima Srbija nije samo pozadina, već duboka, bolna i veličanstvena junakinja.
Piše: Stefan Bogdanović
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta srpskiugao.rs bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.


