Srpska malina nije samo voće, to je nacionalni brend, ekonomski adut i globalni hit. U 2024. godini iz Srbije je izvezeno više od 67.000 tona malina, što nas svrstava među tri najveća izvoznika na svetu, zajedno sa Poljskom i Rusijom.
Kada se pomene Srbija i voće, malina je uvek prva asocijacija. Naša malina stiže do potrošača širom Evrope, Severne Amerike, Bliskog istoka i drugih delova sveta. Većina se izvozi u zamrznutom obliku, kao sirovina za džemove, sokove, sladolede i druge proizvode.
Tajna uspeha leži u visokom kvalitetu, bogatom ukusu i porodičnoj tradiciji gajenja, posebno u zapadnim krajevima Srbije.
Podrška države i šansa za povratnike
Ministarstvo poljoprivrede nastavlja da ulaže u razvoj malinarstva kroz subvencije za sadni materijal i pripremu zemljišta, a ove mere su posebno značajne za povratnike iz dijaspore koji žele da započnu život i biznis na selu.
Malinarstvo je među najprofitabilnijim granama agrara jer prihod po hektaru može da iznosi i nekoliko hiljada evra godišnje. Takođe, dnevnica za branje malina dostiže oko 50 evra, što ovaj posao čini privlačnim i za sezonce i za one koji planiraju povratak iz inostranstva.
Veći profit kroz preradu
Iako je izvoz sirove maline važan, najveća zarada leži u preradi. Proizvodi kao što su džemovi, sirupi, sušene maline i prerađeni sokovi dostižu višu tržišnu cenu i donose veću dobit proizvođačima. Zato je jačanje domaće prerađivačke industrije ključno za dodatnu vrednost, veću zaposlenost i snažniji plasman na inostranim tržištima.
Iz srpskog ugla
Srpska malina je ponos domaće poljoprivrede – „crveno zlato“ koje osvaja svet. Uz stabilnu podršku koju država godinama pruža voćarima, rastuću tražnju i ulaganje u preradu, malinarstvo u Srbiji ima potencijal za još veći uspeh. Za mnoge, posebno povratnike iz dijaspore, to je prilika za siguran i profitabilan biznis na domaćem tlu.



















