Duga vojna (1443–1444) predstavlja jedan od najznačajnijih hrišćanskih pohoda protiv Osmanlija u 15. veku. U njemu su učestvovali kralj Vladislav I Jagelonac, srpski despot Đurađ Branković, vojskovođa Janoš Hunjadi i kardinal Julijan Čezarini, sa ciljem da oslobode Srbiju i potisnu Osmanlije sa Balkana. Iako taj cilj nije u potpunosti ostvaren, pohod je doneo niz velikih pobeda i privremeno obnovio Srpsku despotovinu 1444. godine.
Među svim zapovednicima posebno se izdvojio Janoš Hunjadi, koji je u srpskoj narodnoj tradiciji ostao zapamćen kao Sibinjanin Janko. Istorija ga pamti kao jednog od najvećih vojskovođa svog vremena i branioca južnih granica Ugarske, dok ga je narodno predanje pretvorilo u legendarnog junaka čije je ime ulivalo strah protivnicima.
Jedan od najvažnijih trenutaka pohoda dogodio se 3. novembra 1443. godine, kada je kod Niša hrišćanska vojska nanela težak poraz Osmanlijama. Nekoliko dana kasnije, kralj Vladislav je iz logora kod Niša obavestio mletačkog dužda Frančeska Foskarija o velikoj pobedi. Ona je pokazala da osmanska vojska nije nepobediva i ulila nadu narodima Balkana.
Nakon pobede kod Niša, saveznička vojska nastavila je prodor prema Pirotu i Sofiji, ali su oštra zima i težak teren zaustavili dalje napredovanje. Na povratku je ostvarena još jedna velika pobeda 2. januara 1444. godine na Kunovici, između Niša i Pirota, gde su Osmanlije ponovo pretrpele težak poraz, uz velike gubitke i zarobljavanje više visokih zapovednika.
Upravo su ovakvi uspesi stvorili ugled Janoša Hunjadija. Istorijski izvori ne beleže da su Osmanlije doslovno govorile da ga se plaše, ali njegove pobede kod Niša i Kunovice sasvim objašnjavaju zašto je u narodnom sećanju prerastao u legendarnog Sibinjanina Janka – junaka čije ime nije označavalo samo čoveka, već simbol otpora i pobede nad Osmanlijama.
Duga vojna zato nije ostala upamćena samo kao vojni pohod, već i kao događaj koji je spojio istoriju i epsku tradiciju. Kod Niša je nastala jedna od najvećih pobeda hrišćanske vojske u 15. veku, a Janoš Hunjadi zauvek je u srpskom narodnom pamćenju ostao Sibinjanin Janko – junak čije se ime vekovima prenosilo kroz pesmu i predanje.
Piše: Stefan Stojanović
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta srpskiugao.rs bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.


