• Marketing
  • Kontakt
  • Impresum
  • Politika privatnosti
  • Uslovi korišćenja
|
Cреда, 1. јул 2026.
  • Uloguj se
SRPSKI UGAO
  • Naslovna
  • Dijaspora
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Italija
    • Nemačka
    • Švajcarska
    • Švedska
    • Španija
    • Kanada-SAD
    • UAE
  • Oštar ugao
  • Tup ugao
  • Evropska politika
  • Istraži Srbiju
  • Aktuelno
  • Privreda
  • Istorija
  • Kultura
  • Sport
  • Expo 2027
  • Pravoslavlje
  • Povratnici
  • sr SR
    • cs CS
    • en EN
    • fr FR
    • de DE
    • hu HU
    • it IT
    • ru RU
    • sr SR
    • es ES
    • sv SV
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Naslovna
  • Dijaspora
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Italija
    • Nemačka
    • Švajcarska
    • Švedska
    • Španija
    • Kanada-SAD
    • UAE
  • Oštar ugao
  • Tup ugao
  • Evropska politika
  • Istraži Srbiju
  • Aktuelno
  • Privreda
  • Istorija
  • Kultura
  • Sport
  • Expo 2027
  • Pravoslavlje
  • Povratnici
  • sr SR
    • cs CS
    • en EN
    • fr FR
    • de DE
    • hu HU
    • it IT
    • ru RU
    • sr SR
    • es ES
    • sv SV
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
SRPSKI UGAO
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Naslovna
  • Dijaspora
  • Oštar ugao
  • Tup ugao
  • Evropska politika
  • Istraži Srbiju
  • Aktuelno
  • Privreda
  • Istorija
  • Kultura
  • Sport
  • Expo 2027
  • Pravoslavlje
  • Povratnici
Naslovna Aktuelno

Zašto zumiranje vida još nije postalo stvarnost

Srpski ugao Srpski ugao
15.05.2026
u Aktuelno
0 0
A A
0
Zašto zumiranje vida još nije postalo stvarnost

FOTO: Printscrin

Teleskopska kontaktna sočiva sa trostrukim uvećanjem vida i posle više od decenije ostaju van masovne upotrebe. Naučnici sa Univerziteta Kalifornije u San Dijegu (UC San Diego) još 2013. godine predstavili su eksperimentalnu tehnologiju koja je izazvala ogromnu pažnju, jer je u teoriji omogućavala ljudskom oku da “zumira” vid i do tri puta.

Ideja je zvučala revolucionarno — minijaturni teleskop ugrađen direktno u oko mogao bi da omogući čoveku da vidi udaljene objekte gotovo kao kroz dvogled. Tehnologija je razvijena prvenstveno za osobe sa ozbiljnim oštećenjem vida, posebno kod makularne degeneracije, bolesti koja otežava prepoznavanje lica, čitanje i uočavanje detalja.

Za razliku od običnih kontaktnih sočiva, ovaj sistem koristi složene prstenaste optičke kanale koji preusmeravaju svetlost kroz različite delove sočiva. Kada se aktivira režim uvećanja, svetlost prolazi kroz “teleskopski” deo sistema i objekti izgledaju znatno bliže.

U prvim testovima postignuto je uvećanje od skoro tri puta, ali su se problemi pojavili gotovo odmah. Slika je često bila nestabilna, vidno polje znatno suženo, a samo nošenje nepraktično za svakodnevni život. Korisnici su imali osećaj kao da gledaju kroz veoma uzak tunel, što otežava normalno kretanje i prostornu orijentaciju.

Dodatni problem predstavljala je sama veličina sistema. Iako deluje kao obično sočivo, unutrašnja struktura je višestruko zahtevnija od standardnih kontaktnih pomagala, pa je dugotrajno nošenje predstavljalo ozbiljan izazov. Zbog toga tehnologija nikada nije postala komercijalni proizvod za široku upotrebu.

Ipak, deo razvijenih optičkih principa danas se koristi kroz teleskopske naočare, digitalne lupe i elektronske sisteme za uvećanje slike namenjene osobama sa slabim vidom.

Pogled redakcije portala

Više od decenije kasnije, ideja o “zumiranju” ljudskog pogleda i dalje fascinira naučnike — ali je još daleko od trenutka kada bi prosečan čovek mogao da jednim treptajem uključi optički zoom u sopstvenom oku.

Piše: Biljana Stepanović

Napomena o autorskim pravima:

Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta srpskiugao.rs bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.

Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.
PošaljiPodeliTweetPodeliPodeli
Predhodna vest

Akademski uspeh u Švajcarskoj zavisi od roditelja: UNICEF razotkrio duboku nejednakost

Sledeća vest

Kada je „Fucking“ otišao u istoriju: Austrijsko selo koje je promenilo naziv zbog turista

Sledeća vest
Kada je „Fucking“ otišao u istoriju: Austrijsko selo koje je promenilo naziv zbog turista

Kada je „Fucking“ otišao u istoriju: Austrijsko selo koje je promenilo naziv zbog turista

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Čovek samCaptcha


IZABERI JEZIK

Srpski Ugao je vaš pouzdan izvor informacija o najvažnijim društvenim kretanjima, političkim dešavanjima i kulturnim događajima na lokalnom i nacionalnom nivou.

KATEGORIJE

  • Aktuelno
  • Dijaspora
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Italija
    • Kanada-SAD
    • Mađarska
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • Švedska
    • UAE
  • Evropska politika
  • Expo 2027
  • Iran
  • Istorija
  • Istraži Srbiju
  • Kolumna
  • Kultura
    • Kultura u dijaspori
  • Oštar ugao
  • Povratnici
  • Pravoslavlje
  • Privreda
  • Region
  • Sport
  • Svet
  • Tup ugao

APP SRPKI UGAO

IZABERI JEZIK

PRESLOVLJAVANJE

|
  • Marketing
  • Kontakt
  • Impresum
  • Politika privatnosti
  • Uslovi korišćenja

© 2025 Српски угао - Design by Public Eye doo.

Добродошли назад!

Пријавите се на свој налог испод

Заборављена лозинка?

Преузмите своју лозинку

Молимо вас да унесете своје корисничко име или адресу е-поште да бисте ресетовали лозинку.

Пријавите се

Додај нову плејлисту

Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Impresum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Naslovna
  • Politika privatnosti
  • support
  • Uslovi korišćenja

© 2025 Српски угао - Design by Public Eye doo.