Švajcarsko jodlovanje, kao tradicionalno pevanje, dobilo je međunarodno priznanje nakon što ga je UNESCO uvrstio na listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva. Time je ova tradicija, koju neguju hiljade ljubitelja širom zemlje, dobila novu vidljivost i odgovornost. Proces prijave predvodila je jodlerka i profesorka Muzičkog fakulteta u Lucernu, koja odluku opisuje kao izuzetno emotivan trenutak za celu scenu.
Razlog leži i u posebnosti same tradicije. Jodlovanje je karakteristično alpsko pevanje zasnovano na brzim skokovima između niskih i visokih tonova, pri čemu se glas prebacuje iz grudnog u falset. Nekada je služilo pastirima koji su se tim zvukom dozivali preko planinskih dolina, dok je danas umetnička praksa sa horovima, festivalima i školama koje čuvaju stil. Upravo ta tehnika i duboka istorija bili su ključni deo dokumentacije koju su švajcarske institucije pripremile za UNESCO.
Pojačana vidljivost mogla bi da privuče nove generacije i ojača lokalne horove, posebno jer Švajcarski jodlerski savez okuplja oko 12.000 članova, a broj onih koji jodluju van zvaničnih struktura još je veći.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Sve više tradicionalnih elemenata širom Evrope nalazi svoje mesto na listi UNESCO-a, što pokazuje jasnu želju naroda da očuva ono što ih je oblikovalo kroz vekove. Trend je vidljiv i u Srbiji, gde je tokom poslednje decenije upisano više nematerijalnih vrednosti – slava je dodata 2014. godine kao prvi element iz Srbije, kolo 2017. godine kao jedan od najprepoznatljivijih simbola zajedništva, dok je pevanje uz gusle 2018. godine potvrđeno kao veština koja čuva identitet. Takvi upisi donose veću vidljivost, jačaju ponos zajednice i podstiču generacije da nastave da neguju tradiciju.
Piše: Stefan Bogdanović


