Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da je Crna Gora „verovatno najviše napredovala među državama kandidatima“ i da bi sa njom uskoro mogao da počne rad na sporazumu o pristupanju Evropskoj uniji. Ova ocena izazvala je novu debatu u regionu – posebno zato što se Crna Gora dugo navodi kao „najbliža članstvu“. Ipak, u poređenju sa Srbijom, ovakav odnos ne govori o različitom intenzitetu reformi, već pre svega o različitim spoljnopolitičkim izborima.
Crna Gora je tehnički otvorila sva pregovaračka poglavlja i privremeno zatvorila veći broj njih, što je za evropske institucije formalni znak spremnosti. Takođe, u potpunosti je uskladila svoju spoljnu politiku sa Briselom, uključujući i sankcije Rusiji, što je u trenutnoj geopolitičkoj atmosferi jedan od najvažnijih kriterijuma za pojedine članice EU. Uz to, kao mala država bez otvorenih bilateralnih pitanja, za EU predstavlja „lako integrativan“ projekat koji može da posluži kao brza demonstracija da se politika proširenja nastavlja.
Srbija, sa druge strane, vodi znatno kompleksniju politiku – i upravo u tome leži razlika koju evropski zvaničnici retko naglašavaju. Neusaglašenost sa svim spoljnopolitičkim stavovima EU nije rezultat nedostatka kapaciteta, već političke odluke Beograda da očuva samostalnost u ključnim pitanjima, uključujući odnos prema Rusiji i Kini. Pored toga, dijalog Beograda i Prištine, koji je postao glavni uslov za napredak Srbije, svodi proces pristupanja na politički teren koji nije tehnički, već duboko suverenistički.
Ipak, za razliku od Crne Gore, koja se prilagođava spoljnim očekivanjima, Srbija želi da svoja evropska poglavlja uskladi sa nacionalnim interesima, a ne obrnuto. Upravo ta pozicija čini da se njen put ka EU prikazuje kao sporiji, ali istovremeno i kao svesno vođen i samostalno oblikovan.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Napredak Crne Gore u pregovorima može se nazvati administrativnim uspehom, ali činjenica da Srbija ne sledi automatizam spoljne politike EU i dalje vodi dijalog sa punom svešću o svojim interesima predstavlja vrednost koju treba afirmisati. U trenutku kada se mnoge zemlje povinjuju geopolitičkim pritiscima, Srbija ostaje dosledna svojoj suverenoj politici i upravo u tome je njena snaga, a ne slabost.
Piše: Nina Stojanović


