Na svega nekoliko kilometara od Knjaževca, u selu Ravna, nalazi se Timakum Minus, jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Srbiji i najstarije poznato rimsko vojno utvrđenje u Timočkoj krajini. Podignut sredinom prvog veka nove ere, ovaj antički grad vekovima je čuvao prilaze bogatim rudnicima Stare planine i imao važnu ulogu u odbrani i privrednom životu Rimskog carstva.
Prvobitno vojni logor, Timakum Minus je tokom narednih vekova izrastao u razvijeno naselje, administrativni i rudarsko-metalurški centar. Sa ovog prostora eksploatisani su i prerađivani bakar, gvožđe i druge rude, koje su rimskim putevima transportovane širom provincije.
Najnovija arheološka istraživanja donela su značajno otkriće. Umesto nekada pretpostavljane žitnice, u središtu utvrđenja pronađena je komandna zgrada rimskog garnizona, što pruža novi uvid u organizaciju vojnog života i potvrđuje veliki strateški značaj ovog lokaliteta u prvim vekovima rimske vlasti na Balkanu.
Posebnu pažnju privlači južna kapija iz trećeg veka, jedna od najbolje očuvanih rimskih kapija u Srbiji. Zahvaljujući višegodišnjim konzervatorskim radovima, ovaj izuzetni spomenik danas predstavlja jedan od najvrednijih delova lokaliteta i svedočanstvo visokog nivoa rimske graditeljske veštine.
Arheolozi Zavičajnog muzeja u Knjaževcu i Arheološkog instituta u Beogradu nastavljaju sistematska istraživanja, jer je do sada otkriven tek manji deo nekadašnjeg grada. Ispod zemlje se, prema procenama stručnjaka, i dalje kriju brojni objekti i artefakti stari gotovo dve hiljade godina, koji bi mogli dodatno da rasvetle život na ovom važnom rimskom uporištu.
Danas Timakum Minus predstavlja jedan od najznačajnijih arheoloških bisera istočne Srbije. U spoju sa Arheo-etno parkom u Ravni i prirodnim lepotama Stare planine, ovaj lokalitet postaje sve privlačnija destinacija za ljubitelje istorije, arheologije i kulturnog turizma, potvrđujući da bogata prošlost Timočke krajine još uvek nije ispričala sve svoje tajne.
Piše: Stefan Stojanović
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta srpskiugao.rs bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.


