• Marketing
  • Kontakt
  • Impresum
  • Politika privatnosti
  • Uslovi korišćenja
|
Четвртак, 2. јул 2026.
  • Uloguj se
SRPSKI UGAO
  • Naslovna
  • Dijaspora
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Italija
    • Nemačka
    • Švajcarska
    • Švedska
    • Španija
    • Kanada-SAD
    • UAE
  • Oštar ugao
  • Tup ugao
  • Evropska politika
  • Istraži Srbiju
  • Aktuelno
  • Privreda
  • Istorija
  • Kultura
  • Sport
  • Expo 2027
  • Pravoslavlje
  • Povratnici
  • sr SR
    • cs CS
    • en EN
    • fr FR
    • de DE
    • hu HU
    • it IT
    • ru RU
    • sr SR
    • es ES
    • sv SV
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Naslovna
  • Dijaspora
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Italija
    • Nemačka
    • Švajcarska
    • Švedska
    • Španija
    • Kanada-SAD
    • UAE
  • Oštar ugao
  • Tup ugao
  • Evropska politika
  • Istraži Srbiju
  • Aktuelno
  • Privreda
  • Istorija
  • Kultura
  • Sport
  • Expo 2027
  • Pravoslavlje
  • Povratnici
  • sr SR
    • cs CS
    • en EN
    • fr FR
    • de DE
    • hu HU
    • it IT
    • ru RU
    • sr SR
    • es ES
    • sv SV
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
SRPSKI UGAO
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Naslovna
  • Dijaspora
  • Oštar ugao
  • Tup ugao
  • Evropska politika
  • Istraži Srbiju
  • Aktuelno
  • Privreda
  • Istorija
  • Kultura
  • Sport
  • Expo 2027
  • Pravoslavlje
  • Povratnici
Naslovna Pravoslavlje

Svetitelj srpskog porekla koji je pomagao hiljadama ljudi širom sveta: Sveti Jovan Šangajski

Srpski ugao Srpski ugao
02.07.2026
u Pravoslavlje
0 0
A A
0
Svetitelj srpskog porekla koji je pomagao hiljadama ljudi širom sveta: Sveti Jovan Šangajski

FOTO: Printskrin, internet izvori

Sveti Jovan Šangajski i Sanfranciski jedan je od najpoštovanijih pravoslavnih svetitelja 20. veka. Rođen je 4. juna 1896. godine u Adamovki, u Harkovskoj guberniji u tadašnjoj Ruskoj imperiji, kao Mihailo Maksimović. Potiče iz plemićke porodice srpskog porekla koja se u Rusiju doselila u 18. veku bežeći pred turskim osvajanjima. Njegov otac Boris Maksimović negovao je srpsko poreklo porodice, pa se srpski jezik govorio i u njihovom domu.

Još kao dete razlikovao se od svojih vršnjaka. Bio je tih, skroman, malo je jeo, teško govorio i od najranijih dana pokazivao duboku pobožnost. Završio je Poltavski kadetski korpus, potom Pravni fakultet u Harkovu, a tokom građanskog rata u Rusiji borio se na strani carske vojske protiv boljševika. U ratu je ranjen u desnu nogu, zbog čega je do kraja života ostao hrom.

Posle revolucije sa porodicom dolazi u Kraljevinu SHS, gde je život započeo iz početka. Nekadašnji plemić zarađivao je za život prodajući novine na ulicama Beograda, među kojima i list „Politika“. Malo ko je znao da je skromni prodavac novina završio dva fakulteta. Godine 1925. diplomirao je i na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu, iste godine zamonašio se u manastiru Miljkovo kod Svilajnca i dobio monaško ime Jovan, po svom svetom pretku Jovanu Tobolskom.

Srpska pravoslavna crkva ga je 1929. godine postavila za predavača bogoslovije u Bitolju, gde je tadašnji episkop bio Sveti vladika Nikolaj Velimirović. Učenici su svedočili da je otac Jovan jeo samo jednom dnevno, gotovo da nije spavao, već je noći provodio u molitvi klečeći pred ikonama. Od monaškog postriga pa do smrti nikada nije legao da spava u krevet.

Godine 1934. postao je episkop Ruske zagranične crkve i poslat je u Šangaj. Tamo je osnovao sirotište Svetog Tihona Zadonskog u kojem je utočište pronašlo više od 3.500 dece. Lično je obilazio ulice i siromašne četvrti, pronalazio napuštenu i bolesnu decu i dovodio ih u sirotište. Istovremeno je obilazio bolnice, pomagao siromašnima i neprestano se molio za bolesnike, zbog čega su se već tada širila brojna svedočanstva o čudesnim isceljenjima.

Posle dolaska komunista na vlast u Kini zajedno sa ruskim izbeglicama odlazi najpre u Zapadnu Evropu, gde je 1951. godine postavljen za arhiepiskopa. U Parizu je služio liturgiju na više jezika – francuskom, holandskom, grčkom, crkvenoslovenskom, kineskom i engleskom – kako bi vernicima približio bogosluženje. Kasnije je premešten u San Francisko, gde je predvodio završetak izgradnje velikog sabornog hrama posvećenog Presvetoj Bogorodici.

Bio je poznat po krajnjoj skromnosti i podvigu. Zbog otečenih nogu često je hodao bos, pa su ga u Francuskoj nazivali „Jovan Bosi“. Poslednje četiri decenije života nije spavao u krevetu, već je gotovo svaku noć provodio u molitvenom bdenju, sledeći primer svetih podvižnika iz ranijih vekova.

Dana 2. jula 1966. godine, nakon što je u Sijetlu služio Svetu liturgiju i još nekoliko sati ostao u molitvi u oltaru, otišao je u parohijski dom gde se mirno upokojio pred čudotvornom Kursko-korenom ikonom Presvete Bogorodice.

Za svetitelja je kanonizovan 2. jula 1994. godine od strane Ruske zagranične pravoslavne crkve u San Francisku. Njegove netruležne mošti danas počivaju u Sabornom hramu Presvete Bogorodice „Radost svih ožalošćenih“ u San Francisku, gde hiljade vernika iz celog sveta dolaze na poklonjenje, svedočeći o mnogobrojnim uslišanim molitvama i čudesnim isceljenjima.

Sveti Jovan Šangajski ostao je upamćen kao veliki podvižnik, neumorni dobrotvor, zaštitnik siročadi i bolesnih, ali i kao svetitelj koji je svojim životom povezao Rusiju, Srbiju, Kinu, Evropu i Ameriku, ostavljajući neizbrisiv trag u istoriji Pravoslavne crkve.

Piše: Stefan Stojanović

Napomena o autorskim pravima:

Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta srpskiugao.rs bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.

Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.
PošaljiPodeliTweetPodeliPodeli
Predhodna vest

Harem srpskog vojvode Milenka Stojkovića: Neobična priča iz vremena Prvog srpskog ustanka

Sledeća vest

Klice i kombuha za pse: prirodan izvor energije i zdravog varenja

Sledeća vest
Klice i kombuha za pse: prirodan izvor energije i zdravog varenja

Klice i kombuha za pse: prirodan izvor energije i zdravog varenja

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Čovek samCaptcha


IZABERI JEZIK

Srpski Ugao je vaš pouzdan izvor informacija o najvažnijim društvenim kretanjima, političkim dešavanjima i kulturnim događajima na lokalnom i nacionalnom nivou.

KATEGORIJE

  • Aktuelno
  • Dijaspora
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Italija
    • Kanada-SAD
    • Mađarska
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • Švedska
    • UAE
  • Evropska politika
  • Expo 2027
  • Iran
  • Istorija
  • Istraži Srbiju
  • Kolumna
  • Kultura
    • Kultura u dijaspori
  • Oštar ugao
  • Povratnici
  • Pravoslavlje
  • Privreda
  • Region
  • Sport
  • Svet
  • Tup ugao

APP SRPKI UGAO

IZABERI JEZIK

PRESLOVLJAVANJE

|
  • Marketing
  • Kontakt
  • Impresum
  • Politika privatnosti
  • Uslovi korišćenja

© 2025 Српски угао - Design by Public Eye doo.

Добродошли назад!

Пријавите се на свој налог испод

Заборављена лозинка?

Преузмите своју лозинку

Молимо вас да унесете своје корисничко име или адресу е-поште да бисте ресетовали лозинку.

Пријавите се

Додај нову плејлисту

Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Impresum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Naslovna
  • Politika privatnosti
  • support
  • Uslovi korišćenja

© 2025 Српски угао - Design by Public Eye doo.