Srpska pravoslavna crkva 3. avgusta molitveno proslavlja Svetog proroka Jezekilja, jednog od velikih starozavetnih proroka. Rođen je u svešteničkoj porodici i pripadao Levijevom plemenu, a u vreme vavilonskog osvajanja Jerusalima odveden je u ropstvo zajedno sa judejskim carem Jehonijom i brojnim sunarodnicima.
Jezekilj je živeo među prognanim Jevrejima kraj reke Hovar. U tridesetoj godini dobio je proročki poziv i video otvorena nebesa, ognjeni oblak i četiri neobična bića sa licima čoveka, lava, teleta i orla. Hrišćansko predanje u ovom viđenju prepoznaje praobraze četvorice jevanđelista, dok lik na nebeskom prestolu ukazuje na dolazak i ovaploćenje Sina Božjeg, što možete pročitati i na sajtu ,,Srpske pravoslavne crkve“.
Gospod ga je postavio za „stražara doma Izrailjevog“, sa zadatkom da narod upozorava na posledice idolopoklonstva, bezakonja i udaljavanja od Boga. Jezekilj je najavljivao pad Jerusalima i rušenje hrama, ali je istovremeno govorio da kazna neće biti poslednja reč i da će posle pokajanja doći obnova.
Jedno od njegovih najpoznatijih viđenja jeste dolina puna suvih kostiju. Na Božju zapovest kosti su se spojile, obukle u telo i oživele. Ovo proročanstvo najpre je govorilo o duhovnoj obnovi porobljenog naroda, dok ga Crkva vidi i kao snažnu starozavetnu najavu opšteg vaskrsenja mrtvih: „Otvoriću grobove vaše i izvešću vas iz grobova vaših“ (Jezek. 37, 12).
Za hrišćansko predanje posebno je značajno i Jezekiljevo viđenje zatvorenih istočnih vrata hrama, kroz koja je prošao samo Gospod. Sveti oci su u tim vratima prepoznali praobraz Presvete Bogorodice, koja je primila Boga u svoju utrobu i ostala Prisnodjeva.
Prema crkvenom predanju, prorok Jezekilj stradao je pošto je otvoreno osuđivao idolopoklonstvo svojih sunarodnika u Vavilonu. Njegovo telo vernici su sahranili sa poštovanjem, a uspomena na njega ostala je živa kao svedočanstvo da vera može opstati i u ropstvu, daleko od otadžbine i razorenog hrama.
Piše: Stefan Stojanović
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta srpskiugao.rs bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.


