Više od polovine nezaposlenih u Nemačkoj ima migrantsko poreklo, pokazuje posebna analiza Savezne agencije za zapošljavanje, zasnovana na podacima iz decembra 2025. godine. Od gotovo tri miliona ljudi bez posla, oko 1,09 miliona nema nemačko državljanstvo, dok se među nezaposlenim nemačkim državljanima nalazi i 307.601 osoba sa migracionim iskustvom.
Kako izveštava nemački portal NIUS, reč je o ljudima koji su se doselili u Nemačku, a potom dobili njeno državljanstvo. Kada se toj brojci dodaju nemački državljani kojima najmanje jedan roditelj ima migrantsko poreklo, njihov ukupan udeo među nezaposlenima dostiže 52,6 odsto. Procena iz predstavljene analize pokazuje da stopa nezaposlenosti među naturalizovanim građanima prelazi deset odsto, dok među Nemcima bez migrantskog porekla iznosi 3,8 odsto.
Posebno zabrinjava položaj dugoročno nezaposlenih, među kojima je udeo ljudi migrantskog porekla još veći. Takvi podaci ukazuju da nemačko tržište rada ne uspeva da trajno uključi veliki deo stanovništva koje je u zemlju stiglo tokom prethodnih godina. Posledice se ne zadržavaju samo na statistici zapošljavanja, već se prenose na socijalne fondove, lokalne budžete i poreske obveznike.
Brojke dolaze u trenutku rekordnog ubrzavanja naturalizacije. Prema zvaničnim podacima Destatisa, tokom 2025. godine nemačko državljanstvo dobilo je 332.500 ljudi, 14 odsto više nego godinu ranije i najviše od početka vođenja statistike 2000. godine. Svaki peti novi državljanin prethodno je imao sirijsko državljanstvo, dok je povećan i broj naturalizovanih državljana Turske i Rusije.
Poslanik AfD-a Rene Špringer ocenio je da rezultati potvrđuju neuspeh integracije i zatražio obustavljanje sadašnje prakse naturalizacije. Nemački zakon načelno nalaže da kandidat mora biti sposoban da izdržava sebe i članove porodice bez korišćenja građanskog dodatka i socijalne pomoći. Postoje, međutim, zakonski izuzeci, dok nezaposlenost posle sticanja državljanstva ne dokazuje da je osoba bila korisnik pomoći i u trenutku naturalizacije.
To ne umanjuje političku težinu predstavljenih podataka. Berlin je godinama tvrdio da će masovna migracija rešiti nedostatak radne snage i ojačati nemačku privredu. Umesto obećanog ekonomskog dobitka, statistika sada pokazuje duboke probleme integracije i sve veći pritisak na socijalnu državu. Kada migrantsko poreklo ima više od polovine nezaposlenih, vlast više ne može neuspehe svoje politike da predstavlja kao skup nepovezanih i pojedinačnih slučajeva.
Piše: Nina Stojanović
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta srpskiugao.rs bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.


