• Marketing
  • Kontakt
  • Impresum
  • Politika privatnosti
  • Uslovi korišćenja
|
Четвртак, 23. јул 2026.
  • Uloguj se
SRPSKI UGAO
  • Naslovna
  • Dijaspora
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Italija
    • Nemačka
    • Švajcarska
    • Švedska
    • Španija
    • Kanada-SAD
    • UAE
  • Oštar ugao
  • Tup ugao
  • Evropska politika
  • Istraži Srbiju
  • Aktuelno
  • Privreda
  • Istorija
  • Kultura
  • Sport
  • Expo 2027
  • Pravoslavlje
  • Povratnici
  • sr SR
    • cs CS
    • en EN
    • fr FR
    • de DE
    • hu HU
    • it IT
    • ru RU
    • sr SR
    • es ES
    • sv SV
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Naslovna
  • Dijaspora
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Italija
    • Nemačka
    • Švajcarska
    • Švedska
    • Španija
    • Kanada-SAD
    • UAE
  • Oštar ugao
  • Tup ugao
  • Evropska politika
  • Istraži Srbiju
  • Aktuelno
  • Privreda
  • Istorija
  • Kultura
  • Sport
  • Expo 2027
  • Pravoslavlje
  • Povratnici
  • sr SR
    • cs CS
    • en EN
    • fr FR
    • de DE
    • hu HU
    • it IT
    • ru RU
    • sr SR
    • es ES
    • sv SV
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
SRPSKI UGAO
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Naslovna
  • Dijaspora
  • Oštar ugao
  • Tup ugao
  • Evropska politika
  • Istraži Srbiju
  • Aktuelno
  • Privreda
  • Istorija
  • Kultura
  • Sport
  • Expo 2027
  • Pravoslavlje
  • Povratnici
Naslovna Dijaspora Nemačka

Preko milion migranata ušlo u Nemačku 2025. godine: Ukrajinci, Rumuni i Turci među najbrojnijima

Srpski ugao Srpski ugao
01.06.2026
u Nemačka
0 0
A A
0
Preko milion migranata ušlo u Nemačku 2025. godine: Ukrajinci, Rumuni i Turci među najbrojnijima

FOTO: Printskrin, jumbo.rs

Nemačka je tokom 2025. godine ostala jedna od glavnih destinacija za migracije u Evropi. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, u zemlju je tokom godine stiglo više od 1,25 miliona ljudi, dok je istovremeno veliki broj stanovnika napustio Nemačku. Najbrojnije grupe doseljenika činili su Ukrajinci, Rumuni i Turci, što pokazuje da migracioni tokovi prema najvećoj evropskoj ekonomiji ostaju veoma intenzivni.

Prema zvaničnim statistikama, više od dve trećine novopridošlih stiglo je iz država koje nisu članice Evropske unije. Među njima prednjače Ukrajinci, koji i dalje dolaze u velikom broju usled posledica rata i produženih programa privremene zaštite. Odmah iza njih nalaze se Rumuni, dok su među najbrojnijima i državljani Turske.

Istovremeno, značajan broj ljudi napustio je Nemačku tokom iste godine. Razlozi za odlazak su različiti od povratka u matične zemlje i promene zaposlenja, do preseljenja u druge države Evropske unije ili van nje. Migraciona kretanja tako ostaju važan faktor koji utiče na tržište rada, demografsku strukturu i javne službe.

Najveći priliv stanovništva zabeležen je u velikim urbanim centrima i saveznim pokrajinama kao što su Severna Rajna-Vestfalija, Bavarska i Berlin. Upravo u tim područjima lokalne vlasti suočavaju se sa povećanim zahtevima za stambenim prostorom, obrazovanjem, zdravstvenom zaštitom i drugim javnim uslugama.

Nemačka privreda već godinama zavisi od priliva radne snage iz inostranstva, posebno u sektorima koji se suočavaju sa nedostatkom zaposlenih. Međutim, istovremeno raste i rasprava o kapacitetima države da obezbedi uspešnu integraciju velikog broja novopridošlih, kao i o finansijskim troškovima koje takvi procesi nose.

Demografski stručnjaci ukazuju da će pitanje migracija ostati jedno od ključnih političkih i društvenih tema u narednim godinama. Sa jedne strane, Nemačkoj je potrebna dodatna radna snaga zbog starenja stanovništva i manjka zaposlenih u pojedinim sektorima, dok sa druge raste zabrinutost dela javnosti zbog pritiska na infrastrukturu i javne službe.

Podaci za 2025. godinu potvrđuju da Nemačka ostaje zemlja snažnih migracionih tokova. Kako se taj proces odražava na društvo, ekonomiju i demografsku sliku zemlje, jedno je od najvažnijih pitanja nemačke politike.

Piše: Stefan Stojanović

Napomena o autorskim pravima:

Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta srpskiugao.rs bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.

Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.
PošaljiPodeliTweetPodeliPodeli
Predhodna vest

Međunarodni dan deteta: Zaštita najmlađih kao temelj napretka

Sledeća vest

Kako nestaje javni novac na austrijskim fakultetima?

Sledeća vest
Kako nestaje javni novac na austrijskim fakultetima?

Kako nestaje javni novac na austrijskim fakultetima?

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Čovek samCaptcha


IZABERI JEZIK

Srpski Ugao je vaš pouzdan izvor informacija o najvažnijim društvenim kretanjima, političkim dešavanjima i kulturnim događajima na lokalnom i nacionalnom nivou.

KATEGORIJE

  • Aktuelno
  • Dijaspora
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Italija
    • Kanada-SAD
    • Mađarska
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • Švedska
    • UAE
  • Evropska politika
  • Expo 2027
  • Iran
  • Istorija
  • Istraži Srbiju
  • Kolumna
  • Kultura
    • Kultura u dijaspori
  • Oštar ugao
  • Povratnici
  • Pravoslavlje
  • Privreda
  • Region
  • Sport
  • Svet
  • Tup ugao

APP SRPKI UGAO

IZABERI JEZIK

PRESLOVLJAVANJE

|
  • Marketing
  • Kontakt
  • Impresum
  • Politika privatnosti
  • Uslovi korišćenja

© 2025 Српски угао - Design by Public Eye doo.

Добродошли назад!

Пријавите се на свој налог испод

Заборављена лозинка?

Преузмите своју лозинку

Молимо вас да унесете своје корисничко име или адресу е-поште да бисте ресетовали лозинку.

Пријавите се

Додај нову плејлисту

Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Impresum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Naslovna
  • Politika privatnosti
  • support
  • Uslovi korišćenja

© 2025 Српски угао - Design by Public Eye doo.