Vršac i okolna mesta pre tačno jednog veka zahvatila je masovna panika zbog vesti da će ugašeni vulkan na Vršačkom bregu ponovo proraditi. Tokom leta 1926. Evropom se širila informacija da je erupcija predviđena za petak, 13. avgust u ponoć.
Lavinu je pokrenuo dopisnik mađarskog lista „A Nap“, koji je 17. jula poslao telegram o navodnoj katastrofi. Lokalna štampa reagovala je podsmehom, ali sumnje su ostale. Meštani su govorili da čuju neobične zvuke sa vrha brega i oko Vršačke kule.
Građani su prikupljali novac za dolazak stranih geologa. Stručnjaci su sve odbacili kao izmišljotinu, ali strah nije nestajao u Vršcu, Gudurici, Markovcu, Pavlišu, Vatinu, Vlajkovcu, Velikom i Malom Središtu. Zvanični demantiji gradonačelnika nisu pomogli, a ljudi su i dalje verovali da će lava progutati njihove kuće.
Radovi u vinogradima su stali, a porodice su pakovale kofere i spremale automobile za beg. Kobnog 13. avgusta grad je utihnuo, prodavnice su bile zatvorene, vozovi prazni, a stanovnici su čekali ponoć. Umesto vulkana, nebo su osvetlili vatrometi koje su sa vrha kule ispalila trojica šaljivdžija – Miša, Boža i Gliša. Grad je shvatio da je bio prevaren, ali su mnogi još dugo krišom osluškivali zemlju.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Danas, vek kasnije, ova neobična prevara ostala je podsetnik na snagu glasina i kolektivnog straha. Vršački breg i dalje mirno čuva vinograde, dok je priča o navodnoj erupciji postala deo gradske tradicije. Iako vulkana nikada nije bilo, panika iz 1926. ostala je opomena koliko brzo dezinformacije mogu da uzdrmaju čitavu zajednicu.
Piše: Stefan Bogdanović


