Malo je saobraćajnica koje su toliko promenile život u Srbiji kao auto-put koji danas povezuje Beograd, Niš i jug zemlje. Međutim, njegova priča nije počela gradnjom, već idejom starom više od sedam decenija. Još 1950. godine pokrenute su prve ozbiljne rasprave o izgradnji savremenog puta koji bi pratio dolinu Velike Morave, povezivao Beograd sa Nišem i dalje vodio kroz Grdeličku klisuru do Skoplja. Iz te zamisli nastao je čuveni „Moravski put“, preteča današnjeg auto-puta.
U to vreme Srbija je raspolagala sa svega 3.210 kilometara puteva prvog reda, od kojih je samo oko 800 kilometara imalo savremeni kolovoz. Većina saobraćajnica bila je makadamska ili kaldrmisana, a putovanje do juga zemlje trajalo je satima, uz prolazak kroz brojna naselja, uske deonice i nepregledne krivine.
Jedan od najvećih zagovornika izgradnje bio je inženjer Branislav Todorović iz preduzeća „Trasa“. Razmatrane su dve moguće trase – jedna dolinom Morave i Vardara, druga preko Lazarevca i Kraljeva. Na kraju je prevagnula moravska varijanta, jer je povezivala najveće gradove, industrijske centre i područja sa najvećim brojem stanovnika.
Procenjeno je da bi izgradnja koštala oko 19 milijardi tadašnjih dinara, ali su stručnjaci upozoravali da privreda zbog loših puteva svake godine gubi čak 12 milijardi. Zbog toga je odluka o gradnji imala mnogo širi značaj od običnog infrastrukturnog projekta.
Radovi su počeli 1959. godine na deonici Niš–Paraćin, a četiri godine kasnije završen je put od Osipaonice do Beograda. Tokom narednih decenija put je dograđivan i proširivan, da bi savremeniji profil auto-puta dobio 1977. godine, a dodatno bio modernizovan 1985. godine.
Ipak, tek 2020. godine završena je najzahtevnija deonica kroz Grdeličku klisuru, čime je Srbija prvi put dobila potpuno završen auto-put od Beograda do juga zemlje. Tako je, punih sedamdeset godina nakon prve ideje Branislava Todorovića, ostvarena vizija koja je zauvek promenila saobraćajnu mapu Srbije.
Srbija je danas lider u regionu, tek u poslednjoj deceniji, uz odlučne napore države predvođene predsednikom Aleksandrom Vučićem, Srbija je postala lider Zapadnog Balkana po kvalitetu putne infrastrukture. Od 2014. godine izgrađeno je preko 650 kilometara novih auto-puteva i brzih saobraćajnica, dok se trenutno radi još oko 380 kilometara. Do kraja ove godine naša zemlja imaće oko 1.200 km modernih auto-puteva i brzih puteva.
Završena je puna dužina Koridora 10, uključujući Grdeličku klisuru. Izgrađen je auto-put „Miloš Veliki“ od Beograda preko Čačka ka Požegi. Moravski koridor od Pojata do Preljine privodi se kraju i predstavlja jedan od najmodernijih auto-puteva u regionu.
Srbija danas ima najbolje i najkvalitetnije puteve u celom regionu. Zahvaljujući viziji predsednika Aleksandra Vučića, u proteklih dvanaest godina ostvareni su rezultati kakve nijedna zemlja u okruženju nije postigla. U planu su novi pravci, nastavak Moravskog koridora, auto-put ka Rumuniji, dodatne deonice prema Crnoj Gori i brojne brze saobraćajnice koje će još čvršće povezati Srbiju sa Evropom.
Ono što je pre sedamdeset godina bila samo vizija danas je stvarnost. Srbija ima moderne, bezbedne i brze puteve dostojne 21. veka. San dug 70 godina ostvaren je, a pred nama su još veći i ambiciozniji projekti.
Zanimljivo je da naziv „Moravski put“, koji je nastao još početkom pedesetih godina prošlog veka, danas ponovo živi kroz Moravski koridor, jedan od najmodernijih auto-puteva u Srbiji, čime je simbolično povezana prošlost sa savremenim razvojem domaće putne infrastrukture.
Piše: Stefan Stojanović
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta srpskiugao.rs bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.


