Veliki broj imigranata u Nemačkoj radi na poslovima koji ne odgovaraju njihovom obrazovanju i stručnim kvalifikacijama. Iako nemačka privreda zbog starenja stanovništva sve više zavisi od strane radne snage, značajan deo visokoobrazovanih doseljenika ne uspeva da pronađe posao u svojoj struci.
Prema rezultatima istraživanja, problem je posebno izražen među imigrantima iz zemalja van Evropske unije. Mnogi od njih, uprkos završenim fakultetima i dugogodišnjem radnom iskustvu, zaposleni su na poslovima koji zahtevaju znatno niži nivo obrazovanja.
Upozoravaju da se na taj način gubi veliki deo ljudskog potencijala. Umesto da rade kao lekari, inženjeri, IT stručnjaci ili profesori, brojni doseljenici prihvataju poslove u građevini, logistici, ugostiteljstvu, proizvodnji ili drugim sektorima za koje nisu potrebne njihove kvalifikacije.
Jedan od glavnih razloga za ovakvu situaciju jeste komplikovan i dugotrajan sistem priznavanja stranih diploma i stručnih kvalifikacija. Administrativne procedure često traju mesecima, pa čak i godinama, zbog čega mnogi imigranti prihvataju bilo kakav posao kako bi obezbedili prihode za život.
Prema podacima studije, u pojedinim grupama više od 40% visokoobrazovanih imigranata radi na poslovima ispod svog nivoa obrazovanja. To predstavlja značajan gubitak za nemačku ekonomiju, koja se istovremeno suočava sa ozbiljnim nedostatkom stručne radne snage.
Najveći manjak radnika beleži se upravo u oblastima u kojima mnogi doseljenici poseduju potrebne kvalifikacije u zdravstvu, informacionim tehnologijama, inženjerstvu, građevinarstvu i obrazovanju. Zbog toga stručnjaci smatraju da bi efikasnije priznavanje diploma moglo da ublaži deo problema na tržištu rada.
Savezna vlada poslednjih godina pokrenula je više reformi s ciljem ubrzavanja priznavanja stranih kvalifikacija i lakšeg zapošljavanja stručnjaka iz inostranstva. Ipak, brojni analitičari ocenjuju da su dosadašnje promene nedovoljne i da birokratija i dalje predstavlja jednu od najvećih prepreka uspešnoj integraciji.
Demografske projekcije pokazuju da će Nemačkoj u narednim decenijama biti potrebno više stotina hiljada novih radnika godišnje kako bi nadoknadila odlazak zaposlenih u penziju. Zbog toga stručnjaci ističu da sama imigracija nije dovoljna, jednako je važno omogućiti ljudima da rade poslove za koje su školovani i u kojima mogu da daju najveći doprinos privredi.
Zaključak studije je da bi brže priznavanje diploma, efikasnije administrativne procedure, intenzivniji kursevi jezika i bolja saradnja između saveznih i pokrajinskih institucija omogućili da se potencijal kvalifikovanih doseljenika mnogo bolje iskoristi, što bi koristilo i samim radnicima i nemačkoj ekonomiji u celini.
Piše: Stefan Stojanović
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta srpskiugao.rs bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.


