Tokom Prvog svetskog rata preko 60.000 srpskih vojnika i civila prošlo je kroz kampove i bolnice na severu Afrike. Više od 3.000 njih sahranjeno je u tuniskoj zemlji i nikada se nije vratilo kući.
Jedan od najvećih heroja te priče bio je francuski admiral Emil Geprat (Émile Guépratte), komandant francuskih snaga u Tunisu i guverner Bizerte. Srpski vojnici su ga sa ljubavlju zvali „Srpska majka“.
Nakon albanske golgote 1915. godine, iscrpljeni i teško bolesni srpski vojnici stizali su brodovima u Bizertu. Francuska Vrhovna komanda predlagala je da se smeste pod šatore duboko u pustinji Sahare. Geprat je, suprotno tim naređenjima, lično doneo odluku da ih smesti u samom gradu i time spasao hiljade srpskih života od vrele pustinje.
Lično je obilazio brodove u luci, video užasno stanje naših vojnika i odmah odobrio pojačana sledovanja. Svaki srpski vojnik dobijao je veknu hleba od jednog kilograma, umesto 600 grama koliko je sledovalo francuskim vojnicima.
Prema Srbima se ophodio sa dubokim poštovanjem – kao prema vitezovima, a ne kao prema izbeglicama. Vraćao im je dostojanstvo i veru koju su gotovo izgubili na albanskim planinama.
Prilikom prvog susreta u Bizerti obratio im se rečima koje su ostale zapamćene:
„Pozdravljam u vama oficire koji ste vodili vojsku kojoj se ceo svet divi. Pozdravljam u vama vojnike koji ste umeli sa toliko hrabrosti, oduševljenja i požrtvovanja da se lavovski borite protiv deset puta jačeg neprijatelja…“
Admiral ih je na srpskom jeziku svakodnevno pozdravljao rečima:
„Pomaže Bog, braćo Srbi! Da li vam šta treba?“
Te reči su za mnoge bile snažnije od lekova. Među francuskim oficirima se širila uzrečica „Geprat i njegovi Srbi“, često praćena ljubomorom. On na to nije obraćao pažnju – brinuo je samo da spase što više srpskih života.
Zahvalni Srbi nisu zaboravili njegovu dobrotu. Kada je 1930. godine posetio Beograd, narod ga je na rukama nosio od železničke stanice do Slavije. Danas u Beogradu postoji Ulica admirala Geprata – trajni spomen na ovog velikog prijatelja našeg naroda.
Piše: Stefan Bogdanović

Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta srpskiugao.rs bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.


