• Marketing
  • Kontakt
  • Impresum
  • Politika privatnosti
  • Uslovi korišćenja
|
Уторак, 1. септембар 2026.
  • Uloguj se
SRPSKI UGAO
  • Naslovna
  • Dijaspora
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Italija
    • Nemačka
    • Švajcarska
    • Švedska
    • Španija
    • Kanada-SAD
    • UAE
  • Evropska politika
  • Privreda
  • Oštar ugao
  • Tup ugao
  • Istraži Srbiju
  • Aktuelno
  • Istorija
  • Kultura
  • Sport
  • Expo 2027
  • Pravoslavlje
  • Magazin
  • Povratnici
  • sr SR
    • cs CS
    • en EN
    • fr FR
    • de DE
    • hu HU
    • it IT
    • ru RU
    • sr SR
    • es ES
    • sv SV
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Naslovna
  • Dijaspora
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Italija
    • Nemačka
    • Švajcarska
    • Švedska
    • Španija
    • Kanada-SAD
    • UAE
  • Evropska politika
  • Privreda
  • Oštar ugao
  • Tup ugao
  • Istraži Srbiju
  • Aktuelno
  • Istorija
  • Kultura
  • Sport
  • Expo 2027
  • Pravoslavlje
  • Magazin
  • Povratnici
  • sr SR
    • cs CS
    • en EN
    • fr FR
    • de DE
    • hu HU
    • it IT
    • ru RU
    • sr SR
    • es ES
    • sv SV
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
SRPSKI UGAO
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Naslovna
  • Dijaspora
  • Evropska politika
  • Privreda
  • Oštar ugao
  • Tup ugao
  • Istraži Srbiju
  • Aktuelno
  • Istorija
  • Kultura
  • Sport
  • Expo 2027
  • Pravoslavlje
  • Magazin
  • Povratnici
Naslovna Istorija

Ekatarina Vlastelinović: Monahinja bez mantije koja je spasavala svetinju na Miholjskoj prevlaci

Srpski ugao Srpski ugao
01.09.2026
u Istorija
0 0
A A
0
Ekatarina Vlastelinović: Monahinja bez mantije koja je spasavala svetinju na Miholjskoj prevlaci

FOTO: Printskrin, instagram

Ekatarina Vlastelinović (Skradin, 1777 godine – Miholjska prevlaka, 1847 godine) bila je risanska kontesa i velika dobrotvorka drevnog Manastira Svetog arhangela Mihaila na Miholjskoj prevlaci kod Tivta. U narodnom sećanju ostala je upamćena kao „monahinja bez mantije“, žena koja je svoj život i imanje posvetila obnovi zapustele pravoslavne svetinje.

Sa samo 25 godina ostala je udovica i zavetovala se da se više neće udavati. Posle smrti supruga odlučila je da svoju imovinu uloži u spasavanje porušenog manastira, nekadašnjeg sedišta Zetske episkopije i mitropolije. Godine 1827. za 400 zlatnika otkupila je trećinu ostrva od kotorske porodice Druško.

Iako nije imala dovoljno novca za potpunu obnovu velikog manastirskog kompleksa, Ekatarina je uredila deo drevnog pirga za svoj boravak i obnovila susednu kuću namenjenu upravniku imanja. Raščistila je zapušteno zemljište, zasadila masline i voćke, uredila staze i omogućila lakši pristup obali.

Na temeljima porušenog manastira podigla je svoju zadužbinu – Crkvu Svete Trojice, završenu 1833. godine. Za njenu izgradnju korišćen je kamen sa ruševina stare svetinje. Ekatarina nikada nije formalno obukla monašku mantiju, ali je živela povučeno, u molitvi i brizi o crkvi, zbog čega ju je narod doživljavao kao monahinju.

Bila je u kontaktu sa Svetim Petrom Cetinjskim i Petrom II Petrovićem Njegošem. Testamentom sastavljenim 26. avgusta 1846. godine odredila je Njegoša za naslednika polovine svoje imovine, dok je drugi deo zaveštala Crkvi Svete Trojice i njenom održavanju.

Ekatarina Vlastelinović preminula je 1847. godine na Miholjskoj prevlaci, mestu kojem je poklonila poslednje decenije života. Njena zadužbina i danas svedoči o istrajnosti žene koja je u teškim vremenima sačuvala sećanje na drevni pravoslavni manastir i pripremila put za njegovu buduću obnovu.

Piše: Stefan Stojanović

Napomena o autorskim pravima:

Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta srpskiugao.rs bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.

Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.
PošaljiPodeliTweetPodeliPodeli
Predhodna vest

Sveti mučenik Andrej Stratilat: Vojskovođa koji je sa 2.593 vojnika postradao za Hrista

Sledeća vest

Nije samo turizam: Zanzibar otvara vrata srpskim kompanijama ka tržištu od 300 miliona ljudi

Sledeća vest
Nije samo turizam: Zanzibar otvara vrata srpskim kompanijama ka tržištu od 300 miliona ljudi

Nije samo turizam: Zanzibar otvara vrata srpskim kompanijama ka tržištu od 300 miliona ljudi

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Čovek samCaptcha


IZABERI JEZIK

Srpski Ugao je vaš pouzdan izvor informacija o najvažnijim društvenim kretanjima, političkim dešavanjima i kulturnim događajima na lokalnom i nacionalnom nivou.

KATEGORIJE

  • Aktuelno
  • Dijaspora
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Italija
    • Kanada-SAD
    • Mađarska
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • Švedska
    • UAE
  • Evropska politika
  • Expo 2027
  • Iran
  • Istorija
  • Istraži Srbiju
  • Kolumna
  • Kultura
    • Kultura u dijaspori
  • Magazin
  • Oštar ugao
  • Povratnici
  • Pravoslavlje
  • Privreda
  • Region
  • Sport
  • Svet
  • Tup ugao

APP SRPKI UGAO

IZABERI JEZIK

PRESLOVLJAVANJE

|
  • Marketing
  • Kontakt
  • Impresum
  • Politika privatnosti
  • Uslovi korišćenja

© 2025 Српски угао - Design by Public Eye doo.

Добродошли назад!

Пријавите се на свој налог испод

Заборављена лозинка?

Преузмите своју лозинку

Молимо вас да унесете своје корисничко име или адресу е-поште да бисте ресетовали лозинку.

Пријавите се

Додај нову плејлисту

Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Impresum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Naslovna
  • Politika privatnosti
  • support
  • Uslovi korišćenja

© 2025 Српски угао - Design by Public Eye doo.