MDMA, poznatiji kao droga za žurke „ekstazi“, nastao je slučajno u nemačkom gradu Darmštatu 1912. godine u laboratoriji farmaceutske kompanije ,,E. Merck“. Nije bio cilj naučnog rada, već običan međuproizvod u potrazi za jeftinijim sintetičkim analogom hemostatičkog leka hidrastinina. Kako prenosi ,,echo-online.de“, ovo „slučajno otkriće“ iz laboratorije u Darmštatu imaće decenijama kasnije globalne posledice koje niko tada nije mogao ni da nasluti.
Prema podacima koje je ,,echo-online.de“ izvukao iz originalnih arhiva ,,E. Mercka“, hemičar Anton Kollisch radio je na sintezi metilhidrastinina jer je biljni preparat iz kanadskog zlatičnog korena bio preskup, a američki i nemački konkurenti su već držali patente. Polazeći od safrola, Kollisch je 24. decembra 1912. godine dobio MDMA – supstancu koja je u laboratorijskim beleškama ostala zabeležena samo kao „methylsafrylamin“. Kompanija je podnela patent za ceo postupak, ali niko nije testirao njeno dejstvo na ljudski organizam. Bila je to, kako navodi ,,echo-online.de“, čista hemijska rutina u službi profita.
Decenijama kasnije, MDMA je pao u zaborav. Tek sedamdesetih godina prošlog veka američki hemičar Aleksandar Šulgin ga je ponovo sintetisao, sam sebe testirao i 1978. godine objavio prvu studiju o njegovim psihodeličnim svojstvima. Brzo je ušao u psihoterapiju, terapeuti su ga koristili da bi kod pacijenata smanjili strah i pojačali empatiju. Međutim, osamdesetih godina supstanca je napustila klinike i postala simbol rejv-kulture pod imenom „ekstazi“. Godine 1985. SAD su je stavile na listu najstrože zabranjenih droga, a ubrzo je zabrana postala globalna.
Danas, kako ističe ,,echo-online.de“ u svom tekstu povodom 114 godina od otkrića u Darmštatu, MDMA se vraća u naučne laboratorije. Istraživanja za lečenje posttraumatskog stresnog poremećaja daju obećavajuće rezultate kada se kombinuje sa psihoterapijom. Istovremeno, na ulici ostaje opasna rekreaciona supstanca, često nečista, sa rizicima od pregrevanja, dehidracije i dugoročnih oštećenja mozga.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Ironija je, zaključuje darmštatski portal, potpuna: lek koji je trebalo da zaustavlja krvarenje postao je supstanca koja je promenila svetsku zabavu, terapiju i zakone. Jedan međuproizvod iz ,,E. Mercka“ u Darmštatu pokazao je koliko mala hemijska greška može da odjekne širom planete.
Piše: Stefan Stojanović


