Na najvišoj koti Avale, gde danas stoji Spomenik Neznanom junaku, nekada se uzdizala tvrđava Žrnov. Rimljani su ovde podigli utvrđenje kako bi štitili bogate rudnike zlata i srebra, a nalazi iz halštatskog perioda potvrđuju višeslojnost lokaliteta.
U srednjem veku srpski vladari dodatno su ojačali Žrnov. Posle Segedinskog mira 1444. godine tvrđava je vraćena Srbima kao deo manjih feuda, a 1458. ponovo osvojen od Mahmud Paše. Turci su ga pretvorili u stratešku bazu za ometanje Beograda, tada pod mađarskom kontrolom. Ugari su 1515. neuspešno pokušali da ga zauzmu, dok pad Beograda 1521. pod Osmanlijama označava kraj njegovog strateškog značaja.

Utvrđenje se sastojalo iz Gornjeg i Donjeg grada. Gornji sa masivnim bedemima i kulama pružao je kontrolu nad Avalom, dok je donji služio za odbranu i stambene potrebe. Vekovima zaboravljena, Avala je 1915. godine postala poprište borbi protiv nemačko-austrougarskih trupa. Srpska vojska se povukla, a Nemci su pronašli leš maloletnog vojnika iz Dunavske divizije i sahranili ga uz zidine sa natpisom „Ein unbekannter serbischer Soldat“ – „Jedan nepoznati srpski vojnik“.
Smrt petnaestogodišnjeg srpskog vojnika bila je povod odluke kralja Aleksandra I Karadjordjevića da podigne Spomenik Neznanom junaku. Na mestu gde su vekovima stajale kamene kule i bedemi, sada se uzdiže remek-delo posvećeno svim borcima za slobodu, simbol hrabrosti i sećanja koje i danas dominira pejzažom Beograda. Odluka o rušenju Žrnova, jedne istorijske tvrđave, bila je samovolja vladara koja i dan danas izaziva oprečne reakcije. Dok jedni apsolutno podržavaju tu odluku, drugi se bave zaverama. Bilo kako bilo, Avala danas ima jedan od najlepših spomenika koji podseća na pale heroje i istinske rodoljube naše zemlje.
Pogled redakcije portala Srpski ugao
Iako više ne stoji, Žrnov živi u legendi – simbol hrabrosti, borbe i istorije, podsećajući na vekove odbrane Avale i Beograda i žrtve svih generacija.

