Srpska pravoslavna crkva 14. avgusta započinje Uspenski ili Velikogospojinski post, ustanovljen u čast Presvete Bogorodice. Traje dve nedelje, do praznika Uspenja Presvete Bogorodice – Velike Gospojine, koji se proslavlja 28. avgusta 2026 godine.
Gospojinski post najkraći je od četiri velika godišnja posta, ali je po strogosti odmah iza Vaskršnjeg. Vernici se tokom ovog perioda uzdržavaju od mesa, mlečnih proizvoda i jaja, dok se riba, prema crkvenom pravilu, razrešava na praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta. Način posta ipak treba prilagoditi zdravstvenom stanju i duhovnom savetu sveštenika.
Koreni ovog posta sežu u rano hrišćansko doba. Sveti Lav Veliki još oko 450. godine govorio je o godišnjem rasporedu crkvenih postova, među kojima je pomenuo i jesenji post u sedmom mesecu tadašnjeg kalendara. Njegovo trajanje konačno je potvrđeno na Carigradskom saboru 1166. godine, kojim je predsedavao patrijarh Luka Hrisoverg.
Sveti Simeon Solunski pisao je da je avgustovski post ustanovljen u čast Majke Božje, koja se molitvom pripremala za svoje upokojenje i susret sa Sinom. Post obuhvata dva velika praznika, Preobraženje Gospodnje i Uspenje Presvete Bogorodice i vernike poziva na molitvu, pokajanje, milosrđe i unutrašnju promenu.
Smisao Gospojinskog posta nije samo u odricanju od određene hrane. Bez praštanja, molitve, pomoći bližnjima i borbe protiv sopstvenih slabosti, telesno uzdržanje ostaje nepotpuno. Ove dve nedelje zato predstavljaju vreme duhovne pripreme za Veliku Gospojinu i priliku da se vernici, po uzoru na Presvetu Bogorodicu, učvrste u smirenju, čistoti i poverenju u Boga.
Piše: Stefan Stojanović
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta srpskiugao.rs bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.


