Kako izveštava švajcarski list NZZ, pritisak koji Donald Tramp vrši na elitne američke univerzitete predstavlja odgovor na višegodišnju ideološku radikalizaciju kampusa i gušenje slobode mišljenja. Prema analizi publiciste Benedikta Nefa, univerziteti poput Harvarda, Jejla i Prinstona sve više funkcionišu kao zatvoreni ideološki sistemi u kojima dominiraju levičarske i „woke“ politike, dok se konzervativna mišljenja marginalizuju ili otvoreno sankcionišu.
Nef se poziva i na izveštaj Univerziteta Jejl o padu poverenja javnosti u visoko obrazovanje, u kojem se navodi da je poverenje Amerikanaca u univerzitete palo sa 57 na svega 36 odsto. U samom izveštaju priznaje se da su problemi poput političke pristrasnosti, autocenzure i straha od javnog linča postali ozbiljan problem na američkim fakultetima.
Posebno se kritikuju programi „diverziteta, jednakosti i inkluzije“ (DEI), koji su, prema autoru, od univerziteta napravili ideološke centre u kojima se zapošljavanje, napredovanje i akademska klima sve češće određuju političkom podobnošću, a ne kvalitetom i rezultatima. Na pojedinim fakultetima odnos liberalno i konzervativno orijentisanih profesora dostiže čak 36 prema 1, što, kako ocenjuju kritičari, pokazuje gotovo potpunu ideološku homogenizaciju akademske scene.
Poslednjih godina američki univerziteti našli su se i pod žestokim kritikama zbog talasa radikalnih protesta i antisemitizma nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine. Konzervativni krugovi optužuju univerzitetske administracije da su godinama tolerisale ekstremizam pod izgovorom političke korektnosti, dok su istovremeno strogo kažnjavale svako odstupanje od dominantne progresivne ideologije.
Trampova administracija zbog toga je krenula u otvoreni sukob sa univerzitetskim elitama, uslovljavajući federalno finansiranje poštovanjem slobode govora i ukidanjem spornih DEI programa. Pojedinim univerzitetima zamrznuti su milioni dolara federalnih grantova, dok je Bela kuća zahtevala veću ideološku pluralnost i zaštitu konzervativnih studenata i profesora.
Dok liberalni mediji ovakve poteze predstavljaju kao „napad na obrazovanje“, Trampovi saveznici tvrde da je reč o pokušaju vraćanja univerziteta njihovoj osnovnoj ulozi – obrazovanju, nauci i slobodnoj debati, umesto političkom aktivizmu. Kritičari američke akademske elite upozoravaju da su univerziteti godinama gubili kontakt sa običnim građanima, pretvarajući se u zatvorene centre ideološke moći koji sve manje podnose drugačije mišljenje.
Sve više Amerikanaca zato smatra da reforma visokog obrazovanja više nije pitanje politike, već pitanje opstanka slobodne javne debate i akademske nezavisnosti u Sjedinjenim Državama.
Piše: Nina Stojanović
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta srpskiugao.rs bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.


