U Beogradu se u proleće 2026. godine odvija niz izložbi i umetničkih instalacija posvećenih tekstilu i ćilimu, među kojima se izdvaja projekat „Ćilim oko sveta”, koji pirotski ćilim tretira kao umetnički i kulturni simbol šireg balkanskog nasleđa. U tom okviru, u parku Manjež u centru grada postavljena je privremena instalacija „Zvezda je rođena”, realizovana 1. maja kao specifičan spoj land-art prakse, performansa i etnografske reinterpretacije.
Instalaciju potpisuje umetnički kolektiv „Radostan kilims”, a u njenoj realizaciji učestvovali su i kolekcionari – volonteri. Na tlu parka raspoređeno je oko 300 ćilima, koji nisu tretirani kao dekorativni predmeti, već kao „nestajući etnografski tragovi” i nosioci balkanskog tkačkog i simboličkog nasleđa. Njihovim prostornim razlaganjem formirana je velika kompozicija u obliku osmokrake zvezde, zamišljena kao „kosmička mapa” od tekstila.
Instalacija je koncipirana kao pogled odozgo, kao apstraktna slika grada u kojoj se tradicionalni tekstil iz privatnog i muzejskog konteksta premešta u javni prostor, park, i postaje deo urbanog pejzaža. Prema autorima, cilj je bio da se krhki i prolazni materijal pretvori u snažan vizuelni znak zajedništva, ali i da se privremeno promeni ritam i percepcija prostora Manježa. Rad je u potpunosti privremen, pa je trajao svega nekoliko sati.
Ključ za razumevanje ove instalacije leži u simboličkom okviru 1. maja – Praznika rada. U jugoslovenskoj tradiciji, ovaj datum nije bio samo praznik, već ritual kolektivnosti, dan radničkih parada i masovnih okupljanja, zasnovan na ideji zajedničkog tela društva. U takvom konceptu telo nije individualno, već deo sinhronizovanog sistema, gde se kroz discipline, koreografije i javne performanse formira „živa arhitektura” zajednice.
Na tome počiva i umetnička intervencija: umesto ljudi, koriste se ćilimi kao njihova simbolička zamena. Umesto parade tela, formira se prostorna struktura od tekstila. Ideja kolektivnog kretanja i jedinstva premeštena je iz političkog i ideološkog okvira u umetnički, prostorni i vizuelni eksperiment.
Osmokraka zvezda, koja dominira kompozicijom, nosi višeslojnu simboliku. S jedne strane, ona je čest geometrijski motiv u balkanskom tkanju i ornamentici ćilima, vezan za tradiciju i zanatsko nasleđe. S druge strane, zvezda je i snažan politički simbol 20. veka, posebno u socijalističkoj ikonografiji, gde označava jedinstvo, sistem i kolektivni duh.
U ovom radu ta dva sloja se prepliću, etnografski i politički, stvarajući novu, savremenu vizuelnu metaforu.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Prvomajska instalacija usred Beograda je snažna kulturno-istorijska refleksija i novi pogled na kolektivnu memoriju Balkana. Šteta što je trajala samo nekoliko sati. Bar da je trajala dan.
Piše: Biljana Stepanović


