Bitka na Košarama bila je jedna od najdužih i najkrvavijih kopnenih bitaka tokom rata na Kosovu i Metohiji 1999. godine. Trajala je punih 67 dana, od 9. aprila do 14. juna 1999. godine kada se da se zvanično završila.
Cilj napada terorističke Oslobodilačke vojske Kosova, uz podršku regularne Vojske Albanije i vazdušnu podršku NATO-a, bio je da se zauzme karaula Košare i probije kopneni koridor prema unutrašnjosti Kosova. Time bi se presekla veza između jugoslovenskih snaga u rejonu Đakovice i Prizrena. Ofanziva pod kodnim nazivom „Strela“ počela je jakim artiljerijskim napadom sa albanske teritorije, praćenim pešadijskim jurišima OVK terorista.
Vojska Jugoslavije, uglavnom delovi 549. motorizovane brigade i granične jedinice, povukla se na više i bolje utvrđene položaje u planini. U teškim, često prsa u prsa borbama na teškom terenu, uspešno je zaustavila dalji prodor neprijatelja. NATO avijacija je tokom cele bitke izvodila udare na srpske položaje, dok je albanska artiljerija stalno tukla sa teritorije Albanije.
Prema podacima Ministarstva odbrane Srbije, na Srpskoj strani poginulo je 108 pripadnika Vojske Jugoslavije, uglavnom mladih vojnika na odsluženju roka. Gubici OVK terorista i albanske strane bili su veći.
Iako su OVK – a teroristi uspeli da zauzmu samu karaulu, nije ostvarila strateški cilj dubljeg prodora u Kosovo. Vojska Srbije je do kraja rata zadržala kontrolu nad ključnim visovima i sprečila kopnenu invaziju. Bitka na Košarama ostala je upamćena kao simbol hrabrosti i upornosti srpskih snaga u odbrani zemlje od nadmoćnijeg neprijatelja.
Bitka je počela 9. aprila 1999. godine, na Veliki petak, u ranim jutarnjim satima. OVK teroristi su angažovali preko 1.500 boraca u prvom talasu napada. Uspeli su da zauzmu samu karaulu Košare i neke okolne položaje, ali dalji prodor ka unutrašnjosti Kosova je zaustavljen na utvrđenim linijama Vojske Srbije. Borbe su bile izuzetno žestoke i vođene na malim razdaljinama, često prsa u prsa, u teškim planinskim uslovima.
Tokom cele bitke NATO je intenzivno bombardovao položaje srpske vojske, dok je albanska artiljerija neprestano tukla sa teritorije Albanije. Uprkos nadmoćnoj vatri, VS je uspela da stabilizuje odbranu i zadrži kontrolu nad ključnim dominantnim visovima u Prokletijama do kraja sukoba.
Bitka se završila povlačenjem Vojske Srbije nakon potpisivanja Kumanovskog sporazuma 9. juna 1999. godine. Danas ruševine karaule Košare predstavljaju spomenik palim borcima. U Srbiji se bitka slavi kao primer herojstva i uspešne odbrane protiv kombinovanih snaga OVK terorista, albanske vojske i NATO avijacije.
Piše: Stefan Stojanović
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta srpskiugao.rs bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.


