U društvu u kojem se uspeh najčešće vezuje za platu i status, volontiranje pokazuje da doprinos zajednici ne mora imati cenu da bi imao vrednost. Volonterizam znači dati svoje vreme, znanje i energiju za opšte dobro, bez novčane nadoknade, ali sa jasnom svrhom.
Nije sve što vredi naplaćeno, niti je sve što je plaćeno zaista vredno.
Iako nema cenu, volontiranje ostavlja trag koji se pamti. Donosi novo iskustvo i praktične veštine, širi mrežu poznanstava i otvara prilike koje se ne nalaze u oglasima. Gradi samopouzdanje i jača osećaj za zajednicu, a često vodi ka otkrivanju novih puteva i profesija koje do tada nisu bile ni na radaru. Često jedan neplaćen angažman odvede dalje nego tri diplome. Volonterizam otvara vrata koja formalno obrazovanje i birokratija ne mogu.
Aktivan čovek ne čeka da ga okolnosti oblikuju, on ih menja. Volontiranje razvija empatiju, odgovornost, inicijativu i osećaj zajedništva. Ne mora sve da se meri u evrima da bi imalo težinu, niti da bude potpisano ugovorom da bi promenilo tvoj život ili tuđi.
Pogled redakcije portala Srpski ugao
Naš najveći problem nije manjak volje, već pogrešan kompas vrednosti. Navikli smo da priznajemo samo ono što se naplati, a zanemarujemo ono što gradi jedno društvo. Dokle god cenimo samo novac, a ne doprinos – nećemo imati zajednicu, već tržište ljudi.
Volonteri nisu „besplatna radna snaga“, već dokaz da solidarnost i dalje postoji, uprkos društvu koje sve meri – osim čoveka.
Piše: mr Jasmina Dragutinović



















