Nakon tri uzastopne godine u kojima su kasni prolećni mrazevi, sneg u cvetu i nepovoljni vremenski uslovi gotovo potpuno uništili voćarske zasade, ove godine srpski voćari konačno dišu punim plućima. Stručnjaci i proizvođači slažu se: rizik od mraza je prošao, padavine i sneg tokom zime obezbedili su dovoljno vlage, a temperature u aprilu nisu nanosile veću štetu. Nada u solidan rod ponovo oživljava u voćnjacima širom zemlje.
Voćar Voja Tošović iz sela Radaljevo kod Ivanjice, koji pod šljivom ima jedan hektar, kaže da je ova godina za sada pravo olakšanje. „Prethodne tri godine imali smo stopostotnu štetu – mraz i sneg dok je šljiva cvetala. Ove godine je sve u redu. Bila je temperatura minus jedan, ali oštećenja nismo imali“, ističe Tošović. On svakodnevno obilazi voćnjak, prati prognozu i već sprovodi redovne mere zaštite – od monilije u cvetu do pripreme za zaštitu od ose.
Slična slika je i u zasadima maline, kupine i borovnice. Stručnjak Aleksandar Leposavić iz Instituta za voćarstvo u Čačku potvrđuje da su jagodičasti voćnjaci u veoma dobrom stanju, uprkos povremenoj hlorozi listova. Borovnica, u kojoj je Srbija za kratko vreme postala ozbiljna evropska sila, razvija se izuzetno lepo.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Zoran Keserović podseća da su ove zime, prvi put posle desetak godina, voćke imale dovoljno padavina i snega – ključnog faktora za dobar rod. „Od svih rizika, 60% do 70% otpada upravo na pozne prolećne mrazeve. Srećom, ove godine ih nije bilo u značajnijoj meri. Prognoze za naredne dane su povoljne, pa možemo realno očekivati dobru rodnu godinu“, kaže Keserović.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Konačno svetla tačka za srpsko selo i voćare koji su tri godine zaredom gledali uništene zasade. Ova godina pokazuje da kada priroda bude naklonjena, a struka i država pruže makar minimalnu podršku, srpski voćnjak može da bude ono što je oduvek bio – stub naše privrede i ponos domaće poljoprivrede.
Piše: Nina Stojanović


