Švajcarska će 14. juna 2026. na referendumu odlučivati o kontroverznoj reformi civilne službe, alternative obaveznom vojnom roku. Savezna vlada i desničarska većina u parlamentu žele da pooštre pravila, kako bi otežali prelazak mladića iz vojske u civilnu službu. Kritičari ovo vide kao napad na pravo, na savest i pokušaj da se građanski rad žrtvuje zarad vojnih interesa.
Prema predlogu, uvode se šest mera koje podižu prepreke za odobravanje civilne službe. Cilj je jasan, smanjiti broj onih koji biraju ovu opciju, jer je trenutno preko 60 hiljada ljudi u sistemu, a samo prošle godine odobreno je više od sedam hiljada novih zahteva. Savezni savetnik Gi Parmelen tvrdi da civilna služba treba da bude izuzetak, a ne alternativa vojsci i da se time krši ustavni princip. On najavljuje ukidanje „neželjenih prednosti“ koje ova služba navodno pruža.
Kritičari iz levog spektra, udruženja ,,Civiva“ i mirovnih organizacija upozoravaju da je reč o ideološkom obračunu. Umesto da se jača odbrana kroz bolje uslove u vojsci, vlast želi da kazni one koji odbijaju oružje iz etičkih razloga. Civilna služba godinama pomaže u bolnicama, domovima za stare, ekološkim projektima i socijalnoj pomoći – poslove koje vojska ne obavlja. Ako reforma prođe, procenjuje se da bi broj učesnika mogao da padne za čak 40%, što bi ugrozilo čitav sistem društveno korisnog rada.
Ova inicijativa dolazi u trenutku kada Švajcarska već glasa i o drugoj desničarskoj temi, ograničenju stanovništva na deset miliona. Oba predloga odražavaju rastući pritisak konzervativnih snaga da se društvo vrati „tradicionalnim“ okvirima, gde vojna obaveza ima prioritet nad individualnim pravima i humanitarnim radom.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Činjenica je da se Švajcarska naoružava i da polako prelaze granice neutralnosti pomažući Americi i Izraelu u ratu protiv Irana. Zato i ne treba danas čudi inicijativa vlasti da poveća brojnost vojnika.
Piše: Stefan Stojanović


