Na današnji dan, 1. maja 1866. godine, prema starom julijanskom kalendaru Kneževina Srbija je pustila u promet svoje prve poštanske marke. Bila je to mala, ali velika revolucija – od tog trenutka plaćanje poštarine više nije zavisilo od gotovine u rukama poštara, već od malog komada papira sa srpskim grbom.
Prve marke, poznate među filatelistima kao „Grbuše“, bile su namenjene slanju novina i štampe. Na njima se nalazio srpski grb, natpis „K. S. POŠTA“ (Kneževska srpska pošta) i vrednost od 1 i 2 pare.
Samo dva meseca kasnije, 1. jula (13. jula prema gregorijanskom novom kalendaru) 1866. godine, pojavila se i prva redovna serija maraka sa likom kneza Mihaila Obrenovića – elegantan profil vladara koji je simbolizovao modernizaciju zemlje.
Do tada se poštarina plaćala u gotovini, što je usporavalo i komplikovano slanje pisama i novina. Uvođenjem maraka Srbija je pratila evropske trendove i učinila komunikaciju bržom, pouzdanijom i dostupnijom.
Danas te prve „Grbuše“ spadaju među najtraženije raritete za kolekcijonare. Primerci u dobrom stanju dostižu visoke cene na aukcijama, a podsećaju nas na vreme kada je Kneževina Srbija odlučno kročila u moderno doba.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Uvođenje poštanskih marki pre 160 godina nije bila samo tehnička stvar. Bila je to simbolična poruka – da Srbija želi da stoji rame uz rame sa naprednim evropskim državama. U eri kada su pisma bila jedini način komunikacije na daljinu, mala marka postala je znak suvereniteta i organizovanosti. Danas, u digitalnom svetu, lako zaboravljamo koliko je taj korak bio važan za povezivanje naroda i širenje ideja.
Piše: Stefan Bogdanović


