Samo četiri evra od svakih 100 potrošenih na hranu završava kod austrijskih poljoprivrednika, iako cene u prodavnicama iz nedelje u nedelju rastu. Prema analizi Austrijskog instituta za ekonomska istraživanja, domaći proizvođači gotovo da nemaju koristi od poskupljenja. Stručnjak WIFO-a Franc Sinabel objašnjava da se ključne cene formiraju na svetskom tržištu i da je udeo primarne proizvodnje u krajnjoj ceni sve manji.
Od svake stotine evra, pet evra odlazi na preradu, 14 na trgovinu, 13 na ugostiteljstvo, a četiri na hotele. Devet evra završava kod države kroz poreze, dok se oko pet evra sliva u sektor nekretnina, finansija i osiguranja. Ostatak otpada na troškove brendova i patenata. Trgovci, kako navode austrijski mediji, dodatno profitiraju kroz privatne robne marke i poslove sa nekretninama.
Više od trećine ukupnih troškova za hranu odlazi u inostranstvo, bilo kroz uvoz namirnica, energenata ili mašina. WIFO procenjuje da 60 odsto potrošnje ide u supermarkete, a 40 odsto u restorane i hotele, što se često gubi iz vida kada se porede cene.
U takvoj slici jasno je zašto tvrdnja da je hrana u Austriji jeftina spada u najveće zablude naših ljudi koji tamo žive. Cene osnovnih proizvoda govore dovoljno: mleko 1,79 evra, piletina snižena sa 19,99 na 14,99 evra, a kilogram čvaraka dostigao je oko 32 evra. Austrijski novinari godinama upozoravaju da su identični brendirani proizvodi skuplji nego u Nemačkoj, a rast cena podstiču i stroži propisi EU.



Sinabel smatra da je glavni problem nedostatak uvida u to ko zaista profitira duž lanca snabdevanja. Veća transparentnost, kaže jedini je način da potrošači shvate gde njihov novac odlazi, a proizvođači dobiju poštenu cenu.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Austrija se suočava sa rastućom ekonomskom krizom, talasom otkaza i stalnim poskupljenjima. Skupoća je postala deo svakodnevice, pa mit o „jeftinijoj hrani u Austriji“ više ne stoji. Kilogram čvaraka od 32 evra najbolji je pokazatelj da kriza jede i plate i seljake, a najveći deo zarade i dalje ostaje u trgovini i sektorima koji sa njivom nemaju mnogo veze.
Piše: Nina Stojanović


