Na Londonskom sajmu knjiga danas se deli neobična knjiga pod naslovom „Don’t Steal This Book“ (Ne kradi ovu knjigu), ali u njoj gotovo da nema teksta. Na njenim stranama nalaze se samo imena oko 10.000 autora, među kojima su Kazuo Išiguro, Ričard Osman, Filipa Gregori, Merijan Kiz, Dejvid Olusoga, Malori Blekman i Alan Mur. Akcija je zamišljena kao protest protiv korišćenja autorskih dela za obuku modela veštačke inteligencije bez dozvole i naknade.
Kako prenosi „The Guardian“, knjiga se besplatno deli posetiocima sajma, a organizator akcije je kompozitor i aktivista Ed Njutn-Reks, osnivač inicijative „Fairly Trained“. On poručuje da je AI industrija „izgrađena na ukradenom radu“, uzetom bez pristanka autora i bez plaćanja, upozoravajući da to nije apstraktan problem, već pitanje egzistencije pisaca i drugih stvaralaca.
Simbolika „prazne“ knjige je jasna, ako se kreativni rad bude uzimao bez zaštite i nadoknade, književnost bi upozoravaju autori, mogla da ostane bez onih koji je stvaraju. Na zadnjoj korici knjige stoji i poruka da britanska vlada „ne sme da legalizuje krađu knjiga u korist AI kompanija“.
Protest dolazi u osetljivom trenutku. Britanska vlada je ranije saopštila da će do 18. marta 2026. objaviti ekonomsku procenu uticaja i izveštaj o mogućim promenama u oblasti autorskog prava i veštačke inteligencije. U zvaničnim dokumentima navodi se da razmatra više opcija, uključujući modele koji se tiču kontrole, licenciranja, transparentnosti i pristupa za AI programere.
Istovremeno, izdavački sektor radi i na legalnim rešenjima. „Publishers’ Licensing Services“ najavio je pokretanje kolektivne šeme licenciranja, koja bi AI kompanijama omogućila zakonit pristup objavljenim delima uz odgovarajuću naknadu.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Ovaj protest pokazuje da spor između autora i AI industrije više nije uska stručna tema, već pitanje budućnosti kulture. Ako se ne uspostave jasna pravila i pošteno licenciranje, književnost bi mogla da plati cenu tehnološkog ubrzanja. Zaštita autora nije prepreka razvoju, već uslov da razvoj bude pravedan.
Piše: Nina Stojanović


