Dok svet ne može da zamisli život bez čokolade, iza omiljenog ukusa godinama stoji gorka istina. Proizvodnja kakaa povezana je sa ekstremno niskim zaradama i dečijim radom u delovima Zapadne Afrike, odakle dolazi najveći deo svetskih zaliha. Procene međunarodnih organizacija ukazuju da mnogi radnici na plantažama zarađuju tek dolar dnevno, dok su milioni dece uključeni u rad u lancu proizvodnje kakaa. Upravo zato industrija čokolade sada traži alternativu i pronalazi je u laboratoriji.
Nova tehnologija, poznata kao “ćelijski uzgojen kakao”, omogućava da se kakao proizvodi bez polja i farmera. Naučnici uzimaju ćelije kakaovca i uzgajaju ih u kontrolisanim uslovima, u bioreaktorima, slično kao u farmaceutskoj industriji. Rezultat je supstanca koja može da zameni kakao puter i deo kakao mase – ključne sastojke čokolade. Zvuči futuristički, ali već postoji u praksi.
Veliki igrači već ulažu u kakao iz laboratorije. Mondelēz International (Cadbury, Milka) već je investirao u razvoj instant kakaa i proizveo prve čokoladne table sa ovim sastojkom. Puratos razvija sopstvene proizvode uz planove za komercijalizaciju. Mars i Lindt & Sprüngli istražuju alternativne tehnologije kako bi smanjili rizik i zavisnost od klasične proizvodnje.
Kriza kakaa gura industriju napred. Više od 60% svetskog kakaa dolazi iz dve zemlje – Gane i Obale Slonovače. Cena kakaa na svetskom tržištu poslednjih godina je značajno porasla i trenutno se kreće oko 7.000 do 10.000 USD po toni, uz povremene skokove i iznad toga. Glavni razlozi su loši prinosi, klimatske promene, bolesti biljaka i velika globalna potražnja. Zbog toga industrija čokolade traži alternativna rešenja i stabilnije izvore sirovina. Za industriju vrednu 250 milijardi dolara godišnje, to znači samo jedno – “plan B”.
Postoji i tamna strana priče. Decenijama, industrija čokolade suočava se sa kritikama zbog dečijeg rada i izuzetno niskih nadnica u teškim uslovima. Mnoge organizacije upozoravaju da je čokolada kakvu poznajemo dugo bila povezana sa onim što se često opisuje kao “child labor and poverty wages” model proizvodnje. U tom kontekstu, laboratorijski kakao se predstavlja i kao etičnije rešenje.
Nova tehnologija otvara nove kontroverze. Šta će biti sa milionima farmera koji žive od kakaa? Da li će čokolada iz laboratorije zaista biti dostupna svima? I da li će potrošači prihvatiti “veštačku” čokoladu od „veštačkog kakaa?
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Slobodno pojedite kockicu čokolade! Možda je to jedna od poslednjih koje dolaze sa plantaže. Od 2027. kažu, ješćemo samo onu iz bioreaktora.
Piše: Biljana Stepanović


