Još jedan izazov predstavlja činjenica da se komercijalni dronovi danas mogu kupiti gotovo svuda i uz minimalne tehničke izmene pretvoriti u platforme za izviđanje ili nošenje opasnog tereta. Mnogi modeli mogu da lete unapred programiranom rutom bez ikakve veze sa operaterom, koristeći sopstvene navigacione sisteme. To znači da klasično elektronsko ometanje često nije dovoljno da ih zaustavi, jer letelica može nastaviti misiju čak i nakon gubitka komunikacije.
Posebnu zabrinutost izazivaju takozvani „rojevi dronova“, odnosno koordinisani napadi većeg broja letelica koje se istovremeno približavaju cilju iz različitih pravaca. Takav scenario značajno otežava rad bezbednosnih službi, jer nije moguće uvek odmah proceniti koji dron predstavlja najveću pretnju. Čak i najmoderniji sistemi protivvazdušne zaštite projektovani za rakete i avione nisu razvijeni za veliki broj malih, sporih i jeftinih letelica koje lete na malim visinama.
Nemačka poslednjih godina intenzivno ulaže u razvoj sistema za borbu protiv dronova. Testiraju se specijalni radari kratkog dometa, optičke kamere sa veštačkom inteligencijom, radio-frekventni senzori, kao i laserski sistemi i presretački dronovi koji bi mogli da bezbedno obore ili uhvate uljeza. Ipak, većina ovih tehnologija još se nalazi u fazi razvoja ili ograničene primene, pa ne postoji univerzalno rešenje koje bi garantovalo potpunu zaštitu velikih međunarodnih aerodroma.
Problem dodatno otežava činjenica da aerodromi predstavljaju izuzetno složen prostor u kojem se istovremeno odvijaju poletanja, sletanja, kretanje putnika, pretovar goriva i tereta, kao i rad brojnih navigacionih i komunikacionih sistema. Svaka intervencija protiv drona mora biti pažljivo procenjena kako ne bi izazvala veću opasnost od same letelice. Zbog toga se u mnogim situacijama donosi odluka da se privremeno obustavi vazdušni saobraćaj, iako to izaziva velika kašnjenja i milionske gubitke.
Iskustva iz Ukrajine, sa Bliskog istoka i drugih kriznih područja pokazala su da komercijalni dron vredan svega nekoliko stotina ili hiljada evra može da izazove štetu koja se meri milionima. Zbog toga stručnjaci ocenjuju da će zaštita aerodroma u narednim godinama postati jedna od najvažnijih oblasti bezbednosti civilnog vazduhoplovstva. Ključ uspešne odbrane neće biti samo nabavka nove opreme, već i bolja koordinacija policije, vojske, kontrole letenja i obaveštajnih službi, kako bi se na svaku pretnju reagovalo u roku od svega nekoliko minuta.
Piše: Stefan Stojanović
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta srpskiugao.rs bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.


