Tetoviranje nije samo estetski postupak, već i proces u kojem organizam reaguje na unošenje stranih čestica u kožu. Kada igla unese pigment u dermis, imuni sistem ga prepoznaje kao strano telo i aktivira posebne ćelije, makrofage, koje preuzimaju čestice boje. Upravo zahvaljujući toj reakciji tetovaža ostaje vidljiva godinama.
Makrofagi „gutaju“ pigment, ali ga u većini slučajeva ne mogu potpuno razgraditi jer su čestice prevelike ili hemijski veoma stabilne. Zbog toga boja ostaje zarobljena u tim ćelijama duboko u koži. Kada makrofagi vremenom prirodno odumru, oslobađaju pigment koji zatim preuzimaju novi makrofagi, pa se isti proces neprekidno ponavlja, zbog čega tetovaža ostaje jasno vidljiva decenijama. Manji deo pigmenata može da dospe i do obližnjih limfnih čvorova putem limfnog sistema, što su potvrdila i naučna istraživanja.
Sam postupak tetoviranja izaziva kratkotrajnu upalu, što predstavlja uobičajeni deo zarastanja kože. Kod manjeg broja ljudi mogu se razviti dugotrajne upalne ili alergijske reakcije na pojedine pigmente, ali su takvi slučajevi retki.
Dosadašnja naučna saznanja ne potvrđuju tvrdnje da mastilo neprestano uništava makrofage zbog svoje toksičnosti ili da tetovaže izazivaju trajni „rat“ među imunim ćelijama. Naprotiv, istraživanja pokazuju da tetovaže opstaju zahvaljujući dugotrajnoj saradnji između pigmenta i imunog sistema, koji neprekidno obnavlja ćelije zadužene za njegovo zadržavanje u koži.
Piše: Marko Spasojević
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta srpskiugao.rs bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.


