Prepodobni Sampson Stranoprimac rodio se u starom Rimu u uglednoj i bogatoj porodici carskog porekla. Iako je nasledio veliko bogatstvo, još u mladosti izučio je medicinu ne radi zarade, već da bi besplatno pomagao bolesnima. Uz lekarsko znanje odlikovao se dubokom verom, ljubavlju prema Svetom pismu i velikim milosrđem.
Posle smrti roditelja razdelio je gotovo celokupno imanje siromašnima, oslobodio svoje robove i odrekao se raskošnog života. Napustio je Rim i, želeći da služi Bogu, nastanio se najpre u pustinji, a zatim ga je Gospod doveo u Carigrad. Tamo je otvorio svoj dom za putnike, siromašne i bolesne, koje je lečio i negovao bez ikakve nadoknade. Bog mu je zbog njegove ljubavi i smirenja podario dar čudotvornog isceljenja, ali je Sampson taj dar skrivao iza svoje lekarske veštine, ne želeći ljudsku slavu.
Njegova svetost postala je poznata širom Carigrada, pa ga je patrijarh rukopoložio za prezvitera. U to vreme teško se razboleo car Justinijan. Pošto nijedan lekar nije mogao da mu pomogne, car je u snu video starca koji će ga izlečiti. Bio je to upravo Sampson. Kada je došao pred cara, pomolio se Bogu i samo dodirom ruke iscelio vladara.
Želeći da mu zahvali, car mu je ponudio veliko blago, ali je Sampson odbio svaki dar. Zamolio je samo da se izgradi dom u kome će moći da prima i neguje putnike, siromašne i bolesne. Car je ispunio njegovu želju i podigao veliku stranoprimnicu i bolnicu, koje su godinama služile ljudima u nevolji.
Prepodobni Sampson do kraja života služio je bližnjima, a upokojio se u dubokoj starosti oko 530. godine. Sahranjen je u crkvi Svetog mučenika Mokija u Carigradu.
Njegova čudesa nastavila su se i posle smrti. Predanje govori da je zaštitio svoju bolnicu od velikog požara, isceljivao bolesne koji su se molili na njegovom grobu, a iz njegovih moštiju teklo je miro koje je donosilo ozdravljenje mnogima. Posebno je pomagao putnicima, siromašnima i svima koji su sa verom prizivali njegovo ime.
Srpska pravoslavna crkva proslavlja Prepodobnog Sampsona Stranoprimca 10. jula (27. juna po starom kalendaru), kao uzor hrišćanskog milosrđa, gostoprimstva i nesebične ljubavi prema bližnjima.
Piše: Stefan Stojanović
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta srpskiugao.rs bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.


