Švedska se našla na meti ozbiljnih kritika nakon što je Evropski komitet za socijalna prava ocenio da mnogi socijalno ugroženi građani Evropske unije nisu imali stvaran pristup zdravstvenoj zaštiti na koju imaju pravo. Prema nalazima Komiteta, pojedini migranti u praksi nisu mogli da ostvare zdravstvenu negu zbog administrativnih prepreka, različitog tumačenja propisa i neujednačene primene zakona u različitim delovima zemlje, prenosi ,,omni.se“.
Postupak protiv Švedske pokrenut je još 2023. godine, kada su ,,Amnesty International“ i organizacija Lakare i varlden Evropskom komitetu za socijalna prava podneli prijavu koja je obuhvatila 129 pojedinačnih slučajeva. U prijavi se navodi da su pojedinim građanima iz EU odbijeni pregledi i neophodno lečenje, dok su drugima naplaćeni puni troškovi porođaja ili hitne medicinske pomoći nakon nesreća.
Komitet je zaključio da je Švedska prekršila više odredbi Evropske socijalne povelje. Iako ova odluka nema snagu sudske presude, predstavlja ozbiljnu međunarodnu kritiku i može uticati na buduće preporuke Saveta Evrope. Posebno je naglašeno da pravo na zdravstvenu zaštitu ne sme zavisiti od administrativnih prepreka ili različite prakse pojedinih regiona.
Jedna od najozbiljnijih ocena odnosi se na indirektnu diskriminaciju. Kako veliki deo socijalno ugroženih građana EU koji borave u Švedskoj čine pripadnici romske zajednice, Komitet smatra da je neujednačeno postupanje u praksi dovelo do diskriminacije na osnovu etničkog porekla. Time je dodatno dovedena u pitanje slika Švedske kao države koja se često predstavlja kao primer visokih standarda u oblasti ljudskih prava i jednakog pristupa javnim uslugama.
Problem je dodatno komplikovan pravilima evropskog zdravstvenog osiguranja. Građani EU formalno imaju pravo na zdravstvenu zaštitu putem Evropske kartice zdravstvenog osiguranja, ali mnogi socijalno ugroženi migranti tom karticom ne raspolažu jer su već u svojim matičnim državama ostali bez odgovarajuće administrativne zaštite ili zdravstvenog osiguranja. Kada stignu u Švedsku, često se nalaze u pravnom vakuumu iz kojeg teško mogu da ostvare svoja prava.
Dodatne probleme stvara i sistem koji važi za osobe bez uredne dokumentacije. Takve osobe imaju pravo na subvencionisanu zdravstvenu negu ukoliko se proceni da lečenje „ne može da čeka“. Međutim, upravo ova formulacija ostavlja veliki prostor za različita tumačenja. Ono što jedna zdravstvena ustanova smatra hitnim, druga može proceniti kao stanje koje može da sačeka, pa pacijenti u velikoj meri zavise od procene pojedinačnih lekara i regionalnih zdravstvenih vlasti.
Švedska vlada odbacila je optužbe za sistemsku diskriminaciju i saopštila da će pažljivo analizirati izveštaj Komiteta. Ministarka zdravlja Elisabet Lann istakla je da su pravila o zdravstvenoj zaštiti ista za sve i da se deo problema nalazi u činjenici da mnogi građani EU već u svojim matičnim državama nemaju odgovarajuće zdravstveno osiguranje, uprkos tome što su državljani država članica Evropske unije.
Ipak, organizacije za zaštitu ljudskih prava smatraju da to ne može u potpunosti osloboditi Švedsku odgovornosti. Prema njihovom mišljenju, ukoliko osoba boravi u zemlji i potrebna joj je medicinska pomoć, zdravstveni sistem mora omogućiti jednak pristup bez obzira na administrativne prepreke. Ovaj slučaj ponovo je otvorio raspravu o tome koliko su socijalna prava u Evropi zaista jednako dostupna svima i da li zakonske garancije imaju punu vrednost ukoliko ih najugroženiji građani ne mogu ostvariti u svakodnevnoj praksi.
Piše: Stefan Stojanović
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta srpskiugao.rs bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.


