Nemačka vlada priprema jednu od najstrožih reformi radnog zakonodavstva u poslednjih nekoliko godina. Kancelar Fridrih Merc najavio je da će zaposleni ubuduće morati da dostave lekarsko uverenje već prvog dana bolovanja, dok će mogućnost dobijanja potvrde o privremenoj sprečenosti za rad telefonskim putem biti ukinuta. Reč je o delu opsežnog paketa ekonomskih reformi kojim Berlin pokušava da poveća produktivnost i oživi posrnulu nemačku privredu.
Kako prenose ,,AP“, ,,Euronews“, ,,The Local“ i ,,Novara Media“, kancelar Merc ocenio je da nemačke kompanije više ne mogu da izdrže, kako je rekao, „izuzetno visok nivo bolovanja“, navodeći da je prosečan broj dana odsustva zbog bolesti značajno porastao u odnosu na period pre pandemije. Vlada zato planira da ukine mogućnost izdavanja potvrda telefonom i uvede obavezan pregled kod lekara od prvog dana odsustva, osim u slučajevima kada kolektivni ugovori predvide drugačija pravila.
Nova pravila deo su paketa od 34 reforme, kojim nemačka vlada želi da poveća konkurentnost najveće evropske ekonomije. Paket obuhvata i poreske izmene, reformu penzionog sistema, smanjenje birokratije i druge mere namenjene privrednom oporavku zemlje, koja se već duže suočava sa usporenim rastom, visokim troškovima energije i padom industrijske proizvodnje.
Predlog je, međutim, izazvao snažne reakcije lekarskih udruženja i sindikata. Kako pišu ,,The Local“ i ,,Euractiv“, lekari upozoravaju da će ordinacije biti dodatno opterećene hiljadama pacijenata kojima će pregled biti potreban isključivo radi administrativne potvrde, dok sindikati ocenjuju da se zaposleni unapred stavljaju pod sumnju i da se stvara „kultura nepoverenja“. Posebno su pogođeni hronični bolesnici, stariji građani i stanovnici ruralnih područja, kojima je odlazak kod lekara često otežan.
Na društvenim mrežama i u delu nemačke javnosti već su se pojavile kritike da država umesto rešavanja uzroka – nedostatka radne snage, preopterećenosti zdravstvenog sistema i sve većeg profesionalnog sagorevanja – odgovornost prebacuje na zaposlene. Kritičari smatraju da će mnogi radnici zbog komplikovanije procedure dolaziti na posao i kada su bolesni, čime bi se povećao rizik od širenja zaraznih bolesti na radnim mestima.
Odluka Berlina pokazuje koliko je nemački ekonomski model pod pritiskom. Zemlja koja je decenijama važila za primer socijalne sigurnosti sada pooštrava pravila prema sopstvenim radnicima kako bi povećala produktivnost. Umesto da se uzroci problema traže u dugogodišnjem usporavanju privrede, nedostatku radne snage i sve većem opterećenju zdravstvenog sistema, teret se prebacuje na zaposlene. Kada čovek mora da dokazuje da je bolestan već prvog dana, postavlja se pitanje gde prestaje briga za ekonomiju, a gde počinje gubitak poverenja između države, poslodavca i radnika.
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta srpskiugao.rs bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.


