Dok nemačke vlasti nastavljaju da izdvajaju milijarde evra za vojnu i finansijsku podršku Ukrajini, jedna od ključnih saobraćajnih arterija u bivšoj prestonici Zapadne Nemačke potpuno je zatvorena zbog opasnosti od urušavanja. Rajnski most na autoputu A565 kod Bona, kojim je svakodnevno prolazilo više od 100.000 vozila, zatvoren je 3. juna 2026. godine nakon što su stručnjaci utvrdili ozbiljna oštećenja noseće konstrukcije. Kako prenosi nemački portal ,,Deutschlandkurier“ pod naslovom „Rajnski most kod Bona zatvoren – šteta milion evra dnevno, ali još 11,5 milijardi za Zelenskog!“, dnevna ekonomska šteta procenjuje se na oko milion evra, dok privreda, građani i lokalne zajednice trpe posledice dugogodišnjeg zanemarivanja infrastrukture.
Prema saopštenjima kompanije Autobahn GmbH i procenama stručnjaka za građevinsku infrastrukturu, među kojima je i inženjer Hajnrih Bekamp, na mostu su registrovane pukotine u betonu, korozija armature i ozbiljna oštećenja ključnih nosećih elemenata. Iako su prethodnih godina već bila uvedena ograničenja za teretna vozila, nova ispitivanja pokazala su da rizik više ne može da se ignoriše. Zbog toga je doneta odluka o hitnom zatvaranju mosta za sav saobraćaj, uključujući automobile, pešake i bicikliste.
Stručnjaci most opisuju kao „intenzivnog pacijenta“, a prve procene ukazuju da ponovno puštanje u saobraćaj nije realno pre 2028. godine. Za desetine hiljada građana koji svakodnevno putuju između Bona, Kelna i okolnih gradova to znači duža putovanja, veće troškove i dodatno opterećenje već preopterećenih obilaznih pravaca. Na pojedinim deonicama već su zabeležene višekilometarske kolone, dok lokalne vlasti upozoravaju na dugoročne posledice po regionalnu ekonomiju.
Ekonomski efekti već postaju vidljivi. Nemački automobilski klub ADAC procenjuje da bi ukupna šteta mogla da se meri stotinama miliona evra. Privredne komore upozoravaju da otežan transport robe povećava troškove poslovanja, dok građani svakodnevno troše više vremena i novca na putovanja. Dodatni problem predstavlja rast emisije štetnih gasova zbog dužih obilaznih ruta, što dovodi u pitanje i ciljeve nemačke klimatske politike.
Slučaj mosta kod Bona nije usamljen. Nemačka se već godinama suočava sa problemom zastarele infrastrukture. Brojni mostovi izgrađeni tokom ekonomskog buma šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka danas zahtevaju hitnu sanaciju ili potpunu zamenu. Stručnjaci upozoravaju da je reč o problemu koji se dugo odlagao, dok su troškovi održavanja rasli iz godine u godinu.
Posebnu pažnju u nemačkoj javnosti izaziva poređenje sa ogromnim sredstvima koja Berlin izdvaja za pomoć Ukrajini. Kritičari vladine politike smatraju da se deo novca koji odlazi na spoljnopolitičke i vojne prioritete mogao usmeriti na obnovu infrastrukture od koje direktno zavisi svakodnevni život miliona građana. Upravo na toj kontradikciji insistira i Deutschlandkurier, navodeći da se istovremeno govori o milijardama za inostrane projekte, dok mostovi, putevi i druga ključna infrastruktura u samoj Nemačkoj ulaze u stanje koje ugrožava bezbednost i privrednu aktivnost.
Zatvaranje rajnskog mosta kod Bona tako je postalo mnogo više od lokalnog saobraćajnog problema. Ono je otvorilo širu raspravu o prioritetima najveće evropske ekonomije, o decenijama nedovoljnih ulaganja u javnu infrastrukturu i o pitanju da li država uspeva da pronađe ravnotežu između međunarodnih obaveza i potreba sopstvenih građana. Za mnoge Nemce, slike zatvorenog mosta koji povezuje jedan od najvažnijih regiona zemlje postale su simbol problema koji se više ne mogu odlagati.
Piše: Nina Stojanović
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta srpskiugao.rs bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.


