Istorija Srba u Sjedinjenim Američkim Državama traje više od dva veka. Od prvih doseljenika početkom XIX veka do savremene zajednice od više stotina hiljada ljudi, srpski narod je ostavio dubok trag u privrednom, kulturnom i političkom životu Amerike, istovremeno čuvajući vezu sa svojim poreklom i tradicijom.
Prvim zvanično naseljenim Srbinom u Americi smatra se Vojvođanin Đorđe Šagić, poznat i kao Džordž Fišer. Tokom XIX veka srpski doseljenici stizali su najpre na jug i zapad SAD, naseljavajući Kaliforniju, Teksas, Luizijanu i Novi Meksiko. Kasnije su se širili prema unutrašnjosti zemlje, osnivajući prva srpska društva, crkve i dobrotvorne organizacije.
Do Prvog svetskog rata u Ameriku je stiglo oko 150.000 Srba. Većina ih je radila teške poslove u poljoprivredi, rudnicima i industriji, tragajući za boljim životom. Početkom XX veka veliki broj doseljenika seli se u industrijske centre Pensilvanije i Ilinoisa, gde nastaju snažne srpske zajednice.
Nakon Drugog svetskog rata usledio je novi veliki talas doseljavanja. U SAD je stiglo oko 250.000 ratnih zarobljenika, izbeglica i protivnika komunističke vlasti u Jugoslaviji. Oni su značajno ojačali srpske institucije, podigli brojne hramove i učvrstili položaj srpske zajednice, posebno u Čikagu, Pitsburgu i Njujorku.
Raspad Jugoslavije i ratovi devedesetih godina doneli su novi talas doseljenika – stručnjaka, studenata, izbeglica i mladih intelektualaca. Istovremeno, američki Srbi su se politički organizovali kako bi pružili podršku otadžbini i očuvali nacionalni identitet.
Danas se procenjuje da u Sjedinjenim Državama živi više od pola miliona ljudi srpskog porekla. Najveće zajednice nalaze se u Čikagu, Los Anđelesu, Klivlendu, Detroitu, Pitsburgu i Njujorku. Među američkim Srbima nalaze se ugledni naučnici, profesori, umetnici, sportisti i političari, dok su imena Nikole Tesle i Mihajla Pupina ostala trajni simbol doprinosa Srba razvoju američkog društva.
Dve stotine godina nakon dolaska prvih doseljenika, srpska zajednica u Americi ostaje važan most između starog i novog zavičaja, čuvajući uspomenu na svoje korene i stvarajući nove stranice zajedničke istorije.
Piše: Stefan Stojanović
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta srpskiugao.rs bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.


