Na Zapadu se razvija novi koncept zdravstvene kulture. Ne pripada klasičnoj medicini, nego tržištu luksuza i lifestyle industriji. Taj fenomen se naziva „erevoizacija medicine“ – po simbolu Erewhon prodavnica u Los Anđelesu, gde su wellness proizvodi postali statusni znak bogatstva. Iza svega ne stoji samo pomodarstvo. Menja se način na koji se zdravlje definiše, prodaje i javno prikazuje.
U tom novom, paralelnom sistemu, zdravlje više nije samo odsustvo bolesti, to je statusni kod, estetski projekat i društveni simbol. Zato se pojavljuju proizvodi i usluge koji više liče na bioinženjering sa svrhom optimizacije života.
Jedna od najvidljivijih promena jeste prelazak kliničkih procedura iz zdravstvenih ustanova direktno u dom korisnika. Najpopularnije i najisplativije u novoj „wellness“ medicini su intravenozne IV terapije. U Americi cene infuzija vitamina, minerala i drugih preparata u hitnoj pomoći ili bolnici kreću se od 500 do 3.000 dolara u zavisnosti od intervencije. U kućnoj varijanti koštaju između 150 – 300 dolara, a specijalni ,,detoks dripovi“ sa glutationom u kombinaciji sa drugim antioksidansima su od 200–500 dolara. U formi koja više liči na kozmetički nego na medicinski tretman su i programi za usporavanje starenja, tzv NAD+ i „anti-aging“ protokoli, a usluga na kućnoj adresi je od 400 do nekoliko hiljada dolara po tretmanu.
Moguće je i kućno skeniranje organizma, analiza biomarkera, hormona i drugih zdravstvenih parametara. Sve su traženije i terapije crvenim svetlom u kućnim uslovima, dok su peptidi i ekskluzivni suplementi dostupni preko članstva i aplikacija, kao i stalno praćenje sna, stresa i nivoa glukoze pomoću nosivih uređaja. U bolničkim uslovima, a naročito bez osiguranja, ove usluge u Americi ponekad koštaju i nekoliko desetina hiljada dolara.
Klasična medicina uglavnom reaguje tek kada se pojavi problem: simptom, pa dijagnoza i na kraju terapija. Novi model se zasniva na prevenciji i stalnom praćenju organizma. Cilj je da se rizici otkriju unapred i reaguje pre nego što se bolest uopšte pojavi. Zato se razvila tzv. P4 medicina: preventivna, prediktivna, personalizovana i participativna. Telo se posmatra kao sistem podataka. Neprekidno se analizira, podešava i procenjuje stopa rizika.
U tom smislu industrija medicine sve više poprima oblik softverske baze, gde podaci postaju ključni potencijal. Ono što je ranije zahtevalo doktora, laboratoriju i bolnicu, danas sve češće dolazi kao paket usluga uz aplikaciju i kontrolnu „dashboard“ tablu. Na njoj se u realnom vremenu prate parametri poput pulsa, glukoze, kortizola i drugih indikatora stresa, zatim kvalitet sna u minutima, stanje mikrobioma creva, pa čak i procenjena biološka starost.
Novina u lifestyle medicini je i model pretplate. Na primer, „Function Health“ nudi više od 160 laboratorijskih testova i aplikaciju koja kontinuirano ažurira „biološku sliku“ korisnika, uz godišnju pretplatu od oko 365 dolara.
Imajući u vidu da se globalna wellness ekonomija procenjuje na oko 6.800 milijardi dolara
godišnje, sa projekcijama da će se približiti 10.000 milijardi dolara do kraja decenije, to je nivo koji je danas veći od farmaceutskog tržišta i približava se ukupnoj globalnoj potrošnji na zdravstvo.
Zbog prelaska sa bolničkog na kućni i kontinuirani nadzor dolazi do snažnog rasta „personalizovane i preventivne medicine“, dok tržišta nosivih uređaja: satova, senzora i sistema za monitoring, beleže ubrzanu ekspanziju, sa projekcijama prihoda od desetina do stotina milijardi dolara u narednim godinama.
Ovakav trend stvara i novu društvenu podelu. Zdravlje postaje luksuz, a ne samo potreba. Pristup stalnom praćenju i „optimizaciji“ imaju samo oni koji to mogu da plate.
Isto je i u Srbiji, gde se wellness i preventivna medicina uklapaju u tržište vredno oko 500–600 miliona evra godišnje u privatnom zdravstvenom sektoru.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Treba imati na umu da u pojedinim slučajevima wellness servise vode ljudi bez adekvatnog medicinskog obrazovanja i iskustva. Kućno lečenje može skupo da košta, jer ovakve usluge nisu isto što i bolnička medicina, gde postoje jasna pravila i nadzor. I ono ključno: zapadni modeli nisu automatski ni bolji ni sigurniji, što se u praksi neretko pokazalo.
Piše: Biljana Stepanović

Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta srpskiugao.rs bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.


