Mercova vlada sprema promene koje bi mogle ozbiljno da uzdrmaju osmočasovni radni dan. Već u junu očekuje se nacrt zakona kojim bi se ukinula dnevna granica radnog vremena i uvela samo nedeljna, što bi u praksi moglo da omogući i do 73,5 sati rada nedeljno, odnosno radne dane duže od 12 sati, javlja ,,Frankfurter Rundschau“ i više nemačkih medija.
Ministarka rada Berbel Bas (SPD) potvrdila je 6. maja u Bundestagu da će nacrt zakona o reformi Zakona o radnom vremenu biti predstavljen još ovog juna. Umesto dosadašnjeg pravila da se ne radi više od osam sati dnevno, uz izuzetke do deset sati, nova regulativa računala bi samo nedeljni maksimum.
Prema računici stručnjaka Hugo-Sinzheimer-Instituta pri Hans-Böckler-Stiftungu, uz obaveznu jedanaestočasovnu dnevnu pauzu i 45 minuta odmora tokom rada, postaje moguće raditi 12 sati i 15 minuta dnevno. Sa pravilom EU o najmanje jednom slobodnom danu nedeljno, to otvara put šestodnevnoj radnoj nedelji i ekstremnoj granici od 73,5 sati.
Reakcije sindikata su oštre. Predsednica DGB-a Jasmin Fahimi upozorava da će radnici teško moći da se odupru nalogu za 12 ili 13 sati rada dnevno, dok predsednik sindikata prehrambene industrije NGG ovu reformu naziva „ubrzivačem požara“ za zdravstvene probleme i još veći nedostatak kvalifikovane radne snage, navodi ,,Merkur“. Naučne studije upozoravaju na povećan rizik od srčanih oboljenja, sagorevanja i nesreća na radu.
Ova reforma deo je koalicionog sporazuma CDU/CSU i SPD iz 2025. godine. Kancelar Fridrih Merc ranije je kritikovao Zakon o radnom vremenu kao preteranu regulaciju i tražio veću fleksibilnost za poslodavce, kako bi se ublažio nedostatak radne snage.
Vlada tvrdi da će obavezna elektronska evidencija radnog vremena zaštititi radnike, ali stručnjaci i sindikati upozoravaju da bi u praksi poslodavci mogli da nameću duže smene, posebno u trgovini, ugostiteljstvu i logistici. Na duži rok važi prosečni limit od 48 sati nedeljno po direktivi EU, ali pojedinačne nedelje mogle bi da budu znatno teže.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Mercova koalicija pod firmom „fleksibilnosti“ zapravo dovodi u pitanje jedno od najvažnijih dostignuća evropskog radničkog pokreta. Umesto da štiti ljude od prekomernog rada, ova politika otvara vrata iscrpljivanju u ime profita i „konkurentnosti“. To je opasna poruka – kada se čak i u Nemačkoj zdravlje i slobodno vreme radnika stavljaju iza interesa tržišta, jasno je koliko malo ostaje od dostojanstva običnog čoveka. Ovo nije modernizacija, već korak unazad ka vremenu u kojem radnik ponovo postaje samo resurs za maksimizaciju dobiti.
Piše: Nina Stojanović
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta srpskiugao.rs bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.


