U klisuri reke Crnice, među stenama i tišinom Petruške oblasti, i danas počivaju ostaci manastira Namasije jedne od najstarijih monaških zadužbina Moravske Srbije. Iako su od nekadašnje svetinje ostale tek ruševine, kamen i fragmenti fresaka, Namasija i dalje svedoči o vremenu kada su vera, monaštvo i duhovni život bili oslonac srpskog naroda u burnim vekovima srednjeg veka.
Manastir se nalazi kod sela Zabrege, severoistočno od Paraćina, a smatra se da je podignut u 15. veku kao zadužbina nepoznatog monaha. Upravo zbog toga ova svetinja zauzima posebno mesto među manastirima nekadašnje Moravske Srbije, države kneza Lazara, Hrebeljanovića i Brankovića. Smešten u teško pristupačnoj klisuri, manastir je verovatno služio kao mesto tihovanja, molitve i duhovnog podviga.
Arheološka istraživanja sprovedena između 1972. i 1979. godine otkrila su čitav manastirski kompleks, nakon čega su ostaci konzervirani i stavljeni pod zaštitu države kao spomenik kulture od velikog značaja. Danas se Namasija nalazi u okviru zaštićene celine Petruške oblasti, poznate i kao „Mala sveta gora u klisuri Crnice“.
Crkva posvećena Svetom Nikoli građena je u obliku trikonhosa, sa pravougaonim narteksom i spolja trostranim apsidama. Zidana je lomljenim kamenom u krečnom malteru, uz upotrebu crvenkastih rečnih oblutaka, dok je krov bio pokriven ćeramidom. U severoistočnom delu naosa nalazila se kamena krstionica, a u 16. veku dozidan je i mali paraklis.
Iako su zidovi danas očuvani tek do visine od jednog metra, unutrašnjost crkve i dalje čuva tragove nekadašnjeg živopisa. U oltarskoj apsidi sačuvani su fragmenti figure svetitelja, dok se u paraklisu nalazi beli friz sa palmetama na crvenoj podlozi, datovan u 16. vek.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Manastir Namasija pokazuje koliko je srpska duhovna baština bogata, ali i koliko lako može pasti u zaborav. Ovakve svetinje nisu samo arheološki ostaci, one su kameni zapisi istorije, vere i trajanja našeg naroda. Ako izgubimo vezu sa njima, izgubićemo i deo sopstvenog identiteta.
Piše: Stefan Stojanović
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta srpskiugao.rs bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.


