Socijolog i psiholog Džonatan Hajt upozorava da masovna upotreba pametnih telefona i društvenih mreža kod dece i tinejdžera izaziva ozbiljnu krizu mentalnog zdravlja i može ostaviti dugotrajne posledice po razvoj mozga. Kako prenosi nemački list „Welt“, Hajt poziva roditelje, škole i celo društvo da hitno reaguju kako bi zaštitili decu od onoga što naziva „velikom preraspodelom detinjstva“.
Prema njegovim analizama do oko 2010. godine stope anksioznosti, depresije, usamljenosti i samopovređivanja među mladima bile su relativno stabilne. Sa naglim širenjem pametnih telefona i društvenih mreža poput Instagrama i TikToka, došlo je do dramatičnog pogoršanja, naročito kod devojčica.
Hajt smatra da je ključni problem u tome što je detinjstvo sve više premešteno iz stvarnog sveta, igre i neposrednih kontakata, u svet ekrana, algoritama i stalne digitalne stimulacije. Taj proces poklopio se sa osetljivim periodom razvoja mozga u pubertetu, kada su pažnja, emocije i socijalne veštine posebno ranjivi.
U svojoj knjizi „Anksiozna generacija“, koja je postala svetski bestseler, Hajt iznosi niz podataka i predlaže četiri konkretne mere: bez pametnog telefona pre srednje škole, bez društvenih mreža pre 16. godine, škole bez telefona i više slobodne igre i samostalnosti za decu u stvarnom životu.
On upozorava da algoritmi društvenih mreža deluju kao svojevrsni „blokatori iskustva“, jer decu odvlače od stvarnih životnih situacija koje su neophodne za zdrav emocionalni i društveni razvoj. Posledice se, prema njegovim tvrdnjama, mogu videti u slabijoj koncentraciji, poremećajima sna, rastu osećaja usamljenosti i sve težem uspostavljanju normalne komunikacije licem u lice.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
U vremenu kada su i kod nas ekrani postali gotovo stalni saputnici dece od najranijeg uzrasta, Hajtova upozorenja ne bi smela da budu ignorisana.
Piše: Nina Stojanović
.


