Austrijska muzičarka i jutjuberka moraće da se učlani u Privrednu komoru Donje Austrije i da plaća godišnji doprinos od oko 400 evra, iako sebe smatra isključivo umetnicom. Razlog za takvu odluku jeste to što je svoje monetizovane muzičke spotove sa platforme Jutjub ugradila i na lični veb-sajt, što je najviši austrijski upravni sud protumačio kao vođenje „audiovizuelnog medijskog servisa na zahtev“. Kako prenose austrijski mediji „Der Standard“ i „Die Presse“, Vrhovni upravni sud Austrije (VwGH) je 18. februara 2026. godine, u presudi Ro 2024/04/0023, preinačio raniju odluku nižeg suda i potvrdio obavezu članstva i plaćanja članarine.
Kako piše „Der Standard“, žena iz Donje Austrije našla se u neočekivanoj pravnoj situaciji kada je Privredna komora od nje zatražila obavezno članstvo. Iako je svoje video-snimke prvobitno objavljivala samo na Jutjubu i smatrala se umetnicom koja ne podleže klasičnim pravilima poslovanja, dodatno postavljanje tih sadržaja na sopstveni sajt dovelo je do toga da njena aktivnost bude klasifikovana kao ekonomska delatnost. Komora je ocenila da je reč o „audiovizuelnom medijskom servisu na zahtev“, što po važećim pravilima automatski povlači obavezu plaćanja doprinosa.
Niži pokrajinski sud u Donjoj Austriji prvobitno je stao na stranu umetnice, uz obrazloženje da je reč o umetničkom izražavanju koje ne bi trebalo da podleže obaveznom članstvu u Privrednoj komori. Kako izveštava „Die Presse“, Vrhovni upravni sud zauzeo je drugačiji stav i zaključio da ugrađivanje video-snimaka na lični sajt predstavlja „drugu uslugu“ u smislu Zakona o Privrednoj komori (WKG). Time je potvrđeno da obavezno članstvo i plaćanje doprinosa važe i u slučaju digitalnih aktivnosti koje ne spadaju u tradicionalne zanatske delatnosti.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Ovaj slučaj pokazuje koliko se digitalno stvaralaštvo u savremenoj Evropi sve češće sudara sa starim administrativnim okvirima. Umesto da se mladi autori i nezavisni umetnici podstiču, oni se lako mogu naći u situaciji da budu tretirani kao privredni subjekti samo zato što svoj rad objavljuju i na sopstvenom sajtu. Presuda iz Austrije zato otvara šire pitanje, da li pravo prati razvoj digitalne ekonomije ili je i dalje opterećeno birokratskom logikom koja otežava rad malim kreativcima.
Piše: Nina Stojanović


