Osnovna škola u Čumiću „Prota Stevan Popović“ smatra se najstarijom narodnom školom u Šumadiji i ovom delu centralne Srbije, izuzev manastirskih učilišta. Sa radom je počela 1792. godine i u to vreme bila jedina organizovana obrazovna ustanova na širem prostoru.
Selo Čumić nastalo je oko 1720. godine, doseljavanjem nekoliko porodica iz Stare Srbije na gornji tok reke Rače. Taj period obeležili su česti sukobi Habzburške monarhije i Osmanskog carstva, koji su vrhunac dostigli tokom poslednjeg austro-turskog rata u 18. veku, poznatog kao Kočina krajina, po Koči Anđelkoviću, komandantu srpskih dobrovoljaca.
U ratnim dejstvima, među kojima su bile i borbe kod Bagrdanskog klanca, učestvovali su i Čumićanci. Nakon austrijskog povlačenja, uslovljenog evropskim prilikama posle Francuske revolucije, meštani su sa porodicama izbegli u Irig na Fruškoj gori. Tamo je trgovac Radoje Božić uvideo značaj obrazovanja, pa je po zaključenju Svištovskog mira ubedio sveštenika Stevana Popovića da se doseli u Čumić i posveti opismenjavanju omladine.
Popović je u svojoj kući 1792. godine otvorio učionicu, čime je započet rad prve narodne škole u Šumadiji. Nastavu su pohađala deca iz sela i okoline, a među učenicima se nalazio i budući vojvoda Toma Vučić Perišić. Uprkos ratnim okolnostima i čestim prekidima svakodnevnog života, školska nastava nije u potpunosti zamirala, već je bila održavana i u vreme Prvog i Drugog srpskog ustanka.
Staro zdanje premešteno je 2015. godine u dvorište današnje škole, uz dobrovoljni rad meštana i pomoć donatora. Tokom obnove pokazalo se da je građa starija nego što se pretpostavljalo, a pronađena je i pozlaćena kašičica za pričest. Obnovljena Protina škola danas čini jezgro „Protinog sela“, etno kompleksa sa autentičnim objektima šumadijskog neimarstva.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Škola u Čumiću ostaje živi spomenik šumadijske prosvete i dokaz da je znanje oduvek bilo temelj opstanka. Kroz etno-kompleks „Protino selo“, ona i danas čuva autentični duh tradicije, učeći nove generacije da se budućnost gradi na poštovanju sopstvenih korena.
Piše: Stefan Bogdanović


