Čovečanstvu preti epidemija kratkovidosti, upozoravaju naučnici uz procene da će do 2050. godine gotovo polovina svetske populacije imati problem sa vidom. Još alarmantnije je to što bi oko milijardu ljudi moglo da razvije teške oblike miopije, koji značajno povećavaju rizik od trajnog oštećenja vida, pa čak i slepila, ukoliko se sadašnji trendovi nastave.
Prema istraživanju koje su sproveli stručnjaci sa univerziteta u Novom Južnom Velsu u Australiji i Singapuru, broj ljudi kod kojih će kratkovidost preći iz srednjeg u težak oblik mogao bi da poraste čak sedam puta u narednim decenijama. Analiza je obuhvatila podatke iz 145 studija i više od 2,1 milion ispitanika, a rezultati su objavljeni na portalu „Science Daily“.
Istraživači kao glavni uzrok navode promene u načinu života, odnosno faktore životne sredine. Sve manje vremena provedenog na otvorenom, uz prirodno svetlo, i sve više sati pred ekranima računara, telefona i drugih digitalnih uređaja, posebno utiču na porast kratkovidosti. Danas je prema procenama oko 1,4 milijarde ljudi kratkovido, što čini oko 23% svetske populacije, dok se do sredine veka očekuje rast na čak 4,7 milijardi ljudi.
Kratkovidost nastaje zbog pogrešnog lomljenja svetlosnih zraka u oku, kada se slika formira ispred mrežnjače umesto direktno na njoj. Iako se stanje najčešće uspešno koriguje naočarima ili kontaktnim sočivima, nelečeni i teški oblici mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija. Stručnjaci posebno upozoravaju na značaj prevencije kod dece i preporučuju redovne godišnje preglede kod oftalmologa.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Podaci o rastu kratkovidosti jasno pokazuju cenu savremenog načina života u kojem ekrani potiskuju prirodu. Iako tehnologija donosi brojne prednosti, zanemarivanje osnovnih potreba, poput boravka na dnevnom svetlu i odmora za oči, ostavlja dugoročne posledice po zdravlje. Pravovremena edukacija, prevencija i odgovorno korišćenje digitalnih uređaja ostaju ključni koraci kako bi se ovaj globalni trend bar usporio.
Piše: Nina Stojanović


