Dana 8. decembra 2025. godine navršilo se tačno 204 godine od rođenja Josifa Runjanina, srpskog kompozitora iz Vinkovaca čija je melodija „Lijepa naša domovino“ postala zvanična himna Republike Hrvatske. Rođen u pravoslavnoj srpskoj porodici poreklom iz sela Runjani kod Loznice, unuk prote Petra Runjanina, ovaj oficir austrijske vojske ostavio je neizbrisiv trag u muzičkoj istoriji, ali na najironičniji mogući način.
Kao mladi kadet u Glini 1846. godine, Runjanin je na tekst Antuna Mihanovića komponovao melodiju koja će pola veka kasnije, na zagrebačkoj izložbi 1891.godine, biti proglašena hrvatskom nacionalnom himnom. Dok su se narod okupljao oko ideje južnoslovenskog jedinstva, niko nije ni slutio da će tu istu pesmu jednog dana pevati država koja će negirati sve srpsko.
Ali prava Runjaninova duša ogleda se u drugoj pesmi „Rado ide Srbin u vojnike“. Tu rodoljubivu kompoziciju na stihove Vase Živkovića prepoznali su i veliki evropski majstori, Čajkovski ju je ugradio u „Slovenski marš“, a Johan Štraus Sin u „Srpsku kadrilu“. Dok Hrvatska slavi uz „pozajmljenu“ melodiju, srpski narod je Runjaninu odao priznanje koje nijedna himna ne može nadmašiti.
Runjanin je umro 2. februara 1878. u Novom Sadu i sahranjen je na Uspenskom groblju. Njegov život je ogledalo srpske sudbine, čak i kad damo najlepše što imamo, često nam se vrati kao tuđe.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Paradoksalno, Hrvati svakodnevno veličaju delo srpskog kompozitora kao nacionalnu himnu, a pri tom mrze sve što je srpsko. Josif Runjanin nije ni sanjao da će njegova melodija postati simbol države koja će Srbe proterivati i zatrti im ognjišta.
Piše: Stefan Stojanović


