U srpskom narodnom predanju ime Ivana Kosančića zauzima posebno mesto među junacima Kosovskog boja. Ovaj legendarni vitez, rođen u Gornjoj Toplici kraj reke Kosanice, u XIV veku, ostao je upamćen kao jedan od najhrabrijih ratnika kneza Lazara i verni pobratim Miloša Obilića i Milana Toplice. Njegova hrabrost, ratničko umeće i odanost otadžbini učinili su da ga narod nazove „Zmaj od Radana“. Njegovo ime je simbol viteštva, časti i nepokolebljive borbe za slobodu.
Ivan Kosančić poticao je iz ratničke porodice. Njegov otac Ognjen Kosančić bio je vitez u pratnji cara Dušana Silnog, pa je Ivan još od mladosti sticao vojničke veštine. Narodna predanja opisuju ga kao izuzetnog mačevaoca koji je razvio sopstveni način borbe. Ratovao je sa dva mača, jednim dugim i jednim kratkim i to takvom brzinom i preciznošću da mu štit gotovo nikada nije bio potreban.
U narodu je bio toliko poštovan da su mu pripisivane gotovo natprirodne osobine. Verovalo se da potiče od vila i da razume nemušti jezik, dok su ga mnogi poređivali sa Svetim Đorđem zbog hrabrosti i odanosti hrišćanskoj veri. Takva slika junaka prenosila se kroz generacije, sve do današnjih dana.
Sudbonosni trenutak za Ivana Kosančića došao je na Vidovdan 1389. godine. Kao čovek koji je dobro poznavao Osmanlije, njihove običaje i način ratovanja, izabran je među dvanaestoricu najhrabrijih vitezova koji su predvodili napad u Kosovskoj bici. Prema narodnoj tradiciji, zajedno sa svojim pobratimima Milanom Toplicom i Milošem Obilićem pokazao je izuzetnu hrabrost.
Predanja govore i da je Ivan Kosančić imao svoje utvrđenje na zapadnim padinama planine Radan, gde se i danas mogu pronaći ostaci stare kule. Posle Kosovske bitke utvrđenje je kratko palo u turske ruke, ali ga je despot Stefan Lazarević ponovo vratio pod srpsku vlast početkom XV veka.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Ime Ivana Kosančića danas živi i u srcu Beograda, u staroj gradskoj četvrti Kosančićev venac. Ono nas podseća na viteza koji je, prema narodnom pamćenju, simbol hrabrosti i nepokolebljivosti. Legenda o „Zmaju od Radana“ tako ostaje trajni deo srpske istorije i narodnog pamćenja, kao opomena da su sloboda i čast često plaćeni najvećom žrtvom.
Piše: Stefan Stojanović


