Rumunija se suočava sa jednom od najgorih demografskih kriza u Evropi. Prema zvaničnim podacima Nacionalnog instituta za statistiku (INS) za 2024. godinu, populacija ove zemlje brzo opada već decenijama zbog ekstremno niskog nataliteta, starenja stanovništva i masovne emigracije mladih u druge razvijenije zemlje EU.
U protekloj godini, kako saopštava INS, rođeno je svega 143.637 dece – najmanje u poslednjih sto godina. Stopa nataliteta pala je na alarmantnih 7,5 promila. Istovremeno je umrlo 244.575 osoba, sa stopom mortaliteta od 12,9 promila. Prirodni priraštaj iznosi minus 5,4 na hiljadu stanovnika, odnosno gubitak od tačno 100.938 duša samo od rađanja i smrti. Sa sadašnjih oko 19,056 miliona stanovnika, procene INS-a za 2026. godinu predviđaju dalji pad ispod 18,8 miliona.
Totalna stopa fertiliteta (TFR) spustila se na kritičnih 1,39 deteta po ženi, daleko ispod zamenske granice od 2,1. Preko 20 odsto Rumuna starije je od 65 godina, što ubrzava starenje nacije i dovodi u pitanje održivost penzijskog i zdravstvenog sistema. Očekivani životni vek iznosi oko 76,6 godina.
Podaci INS-a pokazuju strmoglavi pad: od 182.890 rođenih 2022. godine broj se srozao na 160.078 u 2023. godini da bi 2024. godine dostigao istorijski minimum. Slična sudbina zadesila je i druge države Istočne Evrope koje su, nakon pada komunizma, prihvatile zapadne liberalne modele i otvorile vrata masovnoj emigraciji radne snage.
Mladi Rumuni masovno odlaze u bogatije zemlje Zapada, ostavljajući za sobom prazne varošice i sela. Dok Brisel forsira svoje agende – od zelene politike do multikulturalizma – tradicionalne porodične vrednosti i rađanje u Istočnoj Evropi su na udaru.
Bez odlučne politike podrške porodici, većih podsticaja za rađanje i mera za povratak iseljenika, demografski kolaps Rumunije postaće nezaustavljiv. Ovo je jasno upozorenje svima u Evropi. Opstanak naroda zavisi od očuvanja tradicionalnih vrednosti, a ne od briselskih eksperimenata.
Piše: Stefan Stojanović
Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta srpskiugao.rs bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.
Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.


