Na Okružnom sudu u Frajburgu u Nemačkoj 50-godišnja blagajnica Stefanie M. briznula je u plač nakon što je na prvom ročištu najavila potpuno priznanje krivice. Kako prenosi austrijski portal „Heute.at“, pozivajući se na detaljan izveštaj nemačkog lista „Bild“, reč je o sistematskoj porodičnoj šemi krađe koja je trajala četiri godine – od februara 2019. do januara 2023. i nanela IKEA-i štetu od oko 130.000 evra. Državni tužilac Dominik Štal optužio je sedmoro nemačkih državljana, starosti od 23 do 50 godina, među kojima su i muž i ćerka glavne optužene, za tešku krađu u bandi. Suđenje je počelo 20. aprila 2026. godine, a sudija je za priznanje ponudio maksimalnu kaznu od tri godine zatvora.
Prema optužnici, blagajnica je zloupotrebila svoj položaj na više načina. Puštala je rođake i poznanike da prođu pored njene kase sa robom bez skeniranja i plaćanja, a istovremeno je prikupljala račune od redovnih kupaca. Sa tim računima su saučesnici potom krali identične proizvode iz prodavnice i vraćali ih na blagajnu tražeći povraćaj novca. U poslednjoj fazi šema je postala još drskija – „skoro svakodnevno“, kako navodi „Bild“. Optužena je preko WhatsApp-a slala fotografije željenog nameštaja 26-godišnjem saučesniku Marku S., a on i ostali su ih odmah „ispunjavali“.
Šema je otkrivena tek kada su se pojavila neslaganja u inventaru prodavnice, a komšija glavne optužene postao sumnjičav jer je njena ćerka stalno donosila nove IKEA pakete. Na ročištu 20. aprila svi optuženi su pokazali spremnost za priznanje, pa se očekuje da će većina, osim eventualno glavne optužene, dobiti uslovne kazne. Sledeća ročišta zakazana su za 22. i 27. april.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Ovakvi slučajevi unutrašnje krađe u velikim lancima podsećaju da poverenje na radnom mestu može biti najskuplja roba. Dok se često veruje da su veliki sistemi neprobojni, ovaj primer pokazuje koliko lako ljudska pohlepa i porodična solidarnost mogu prerasti u organizovani kriminal. U vreme kada kupci već plaćaju visoke cene, ovakve „genijalne“ šeme na kraju najviše štete samom sistemu i običnim potrošačima kroz veće cene i strože kontrole. Integritet nije samo moralna kategorija, već i ekonomska nužnost.
Piše: Nina Stojanović


