Glavni vojni ciljevi i napadi
NATO je tog dana izveo udare na sledeće ključne objekte:
– Aerodrom Slatina kod Prištine (glavni vojni aerodrom na Kosovu).
– Aerodrom u Nišu.
– Aerodrom Lađevci kod Kraljeva.
Ovi napadi bili su deo šire strategije degradacije srpske protivvazdušne odbrane i avijacije. Prema saopštenju NATO-a od 10. aprila, od početka agresije (24. marta) pogođeno je ukupno 150 ciljeva širom Srbije.
Pored toga, zabeleženi su udari i na druge lokacije, uključujući područja u blizini Kuršumlije i Podujeva.
Civilne žrtve i incidenti
Najteži incident tog dana dogodio se u noći između 10. i 11. aprila (oko 23:55) u području između Podujeva i Kuršumlije, tačnije kod sela Merdare i Mirovac
– NATO avioni su gađali neidentifikovane ciljeve u tom području, koristeći kasetne bombe i druge projektile.
– Poginulo je 5 civila:
– Božina Tošović (30 godina) i njegova ćerka Bojana Tošović (11 meseci).
– Dragan Bubalo (31 godina) iz Podujeva.
– Goran Đukić iz Ploča.
– Srđan Cvetković.
– Teško je povređena supruga Božine Tošovića, Marija.
– Najmlađa žrtva bombardovanja 1999. godine bila je Bojana Tošović, stara samo 11 meseci, koja je poginula u naručju svog oca Božina Tošovića. Oboje su stradali kada je projektil pogodio njihovu kuću.
– Bojanina majka, Marija, koja je tada bila u sedmom mesecu trudnoće, preživela je sa teškim povredama
– Povređeno je još nekoliko osoba.
Ovo je bio prvi potvrđeni slučaj civilnih žrtava od kasetnih bombi tokom cele kampanje. Prema izveštajima bombe su uništile četiri kuće, ubile stoku i ostavile stotine kratera i padobrana od kasetnih podmunicija na terenu. Jugoslovenska vlada je detaljno dokumentovala slučaj u svom „Belom knjizi“.
Nema izveštaja o većim civilnim žrtvama u gradovima tog dana, ali su detonacije izazvale materijalnu štetu i paniku u pogođenim oblastima.
Širi kontekst tog dana
– Borbe na terenu: Nastavila se bitka na Košarama (počela 9. aprila), gde su jugoslovenske snage i dobrovoljci branili granicu od napada OVK i albanskih snaga.
SAD su najavile slanje još 82 ratna aviona kao pojačanje. Velika Britanija je poslala nosač aviona u Jadransko more.
– Opšta situacija: Do 10. aprila NATO je već eskalirao napade na infrastrukturu (rafinerije, mostove, elektroenergetske objekte), a vremenski uslovi su omogućili veći broj letova.
Zaključak
10. april 1999. bio je još jedan dan intenzivne agresije u kojoj su pored vojnih ciljeva stradali i civili – posebno tragičan slučaj porodice Tošović u Merdaru, gde je poginula beba od 11 meseci. Ukupno, tokom 78 dana bombardovanja (do 10. juna), NATO je izveo hiljade letova, a procene civilnih žrtava kreću se od 500 do preko 2.500, uz ogromnu materijalnu štetu.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Srbija pamti, a mi smo tu da vas informišemo.
Piše: Stefan Stojanović


