Preduzetnik, predstavljen kao Kristijan M. (ime izmenjeno), za austrijski portal „Heute“ kaže da mnogi korisnici AMS-a (zavod za zapošljavanje Austrije) šalju prijave samo da bi ispunili formalne obaveze i zadržali novčanu pomoć, a ne zato što žele da rade.
„Katastrofa! AMS šalje samo idiote“, izjavio je on, uz napomenu da ne govori o svima, jer među korisnicima ima i onih koji zaista žele posao i zavise od pomoći. Ipak, tvrdi da se u poslednje vreme znatno povećao broj onih koji sistem zloupotrebljavaju.
Kao najčešće razloge za odbijanje posla navodi visoke troškove goriva i udaljenost radnog mesta. Kandidati iz Beča, prema njegovim rečima, odbijaju posao u Donjoj Austriji jer im se „ne isplati“ da putuju. Čak i za mnoge vožnje od 45 minuta kažu da im je to previše. Neki otvoreno priznaju da im je pomoć od oko 900 evra dovoljna i da im se rad ne isplati.
Kandidati često navode nepostojeće brojeve telefona i mejl adrese kako bi izbegli kontakt. Takođe, lažno tvrde da poseduju automobil, ili vozačku dozvolu. Dešava se i da se zaposleni već prvog dana jave na bolovanje i potom nedeljama ne dolaze na posao.
„Mnoge prijave možeš odmah baciti u kantu“, kaže rezignirano Kristijan M. Njegova saradnica Karin potvrđuje da često pokušava da stupi u kontakt sa kandidatima, ali bez uspeha, jer su podaci netačni, ili se niko ne javlja.
Preduzetnik ističe da kod dela korisnika AMS-a potpuno izostaje spremnost za rad. Kako navodi reč je o svesnim obmanama i izbegavanju odgovornosti. „Stiče se utisak da neki samo žele da primaju novac, a da ne rade ništa“, dodaje on.
Istovremeno, on brani zaposlene u AMS-u, naglašavajući da su preopterećeni poslom, ali da često nemaju mogućnost da efikasno reaguju. Predsednik AMS-a Johanes Kopf potvrđuje da ovakvo ponašanje smatra odbijanjem rada i da se kažnjava ukidanjem naknade. Takve mere se, kako navodi, primene gotovo 80.000 puta godišnje.
Pogled redakcije portala Srpski Ugao
Ponovo je otvoreno pitanje efikasnosti socijalnog sistema u Austriji i sve izraženijeg problema zloupotrebe pomoći. Dok poslodavci traže radnike, deo korisnika očigledno bira da živi od državne pomoći umesto da prihvati posao.
Piše: Stefan Stojanović


